Ćirilometodske škole na Bujštini treći nastavak

24.06.2022

Ćirilometodske škole na Bujštini treći nastavak

Ćirilometodske škole na Bujštini treći nastavak

Ćirilometodska škola u Materadi

 

Na prostorima koji dijele terasaste prostore Bujštine od ravničarskog dijela, smjestila su se sela: Materada, Juricani, Martinčići, Čepjani, Kranceti, Matelići, Donji i Gornji Picudi. Taj niz zaselaka poznat je i pod nazivom «Materaština». O samoj Materadi više puta je pisano a i objavljen je roman pod tim imenom.

Gradnja škole

 

Jedne nedjelje 1910. godine okupljenim mještanima župnik je objasnio potrebu za izgradnjom hrvatske škole što je prihvaćeno sa velikim oduševljenjem. Izabran je odbor koji će u ime Materaštine voditi brigu oko izgradnje nove škole. U odbor su izabrani Mate Kozlović, iz Kranceta, Mate Benolić iz Vrha, Anton Alesio iz Alesiji, Ive Benolić Beli iz Materade, Ivan Kozlović Viladin iz Čepjana, te Ivan Benvegnu iz Juricana. Okolnim putem župnik Sironić stupio je u vezu sa Ravnateljstvom Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, koja je imala svoje sjedište u Opatiji. Trebalo je postupati vrlo lukavo i oprezno. U Trstu je ponajprije je izrađen nacrt za zgradnu kuću dimenzija propisanih za školu. Odlučeno je da se kuća gradi na ime Marka Kozlovića iz Juricana koji će zatražiti od općine Umag da mu odobre dozvolu za gradnju kuće.

 Prvog svibnja 1911. godine započelo se sa izgradnjom škole. Kad je vlast u Umagu saznala za namjeru gradnje nastalo je pravo zaprepaštenje. Uslijedile su prijetnje, podmetanje požara na posjedima Marka Kozlovića, sječe vinove loze i palež njiva na posjedima ostalih članova odbora. Za posljedicu je morao demisionirati i načelnik općine Umag Jakov de Franceschi, a na njegovo mjesto dolazi iredentist, čuveni Pietro Manzzutto Sve ovo nije pokolebalo Materačane. Već  1 listopada 1911. u Materadi se otvara hrvatska narodna škola.  Po dostupnim podacima, školuje upisalo 104 učenika od tog broja dječaka je bilo 54 a djevojčica 50, dok je u međuvremenu talijansku školu pohađalo tek 18 učenika.

Dragutin Gabrijelić

 

 

U Materadi su 1921. godine zapalili hrvatsku školu, kao i sve dokumente koji su postojali u školi. Među potpaljivačima škole osobito se isticao Martinčić Serafin iz Martinčića. Poslije ovog čina godinama su se služili lažima i pričama da su školu zapalile kuharice koje su pekle kruh, pa da im je zagorio i iz peći se plamen proširio i na školu. Poznat je tužan epilog učitelja koji su ostali u školi. Dragutin Gabrijelić zatvoren je bio u bivšoj austrijskoj tvrđavi „Forte Poreolo“ u Veroni sa još 300 ostalih interniraca iz Istre. Učiteljica Mrakovčić po zatvaranju škole na vrijeme se sklonila u Zagreb.

Učitelji: Na dvorazrednoj školi u Materadi službovali su Gabrijelić Dragutin od 1. listopada 1911. do 15. rujna 1914. godine i Ljubosava Mrakovčić od 1. listopada 1912. do zatvaranja škole i povratka u Zagreb.

 

Tekst Zlatan Varelija

Nastavak slijedi