Crikvenica, Varaždin i Novigrad rekorderi izdvajanja za sport – evo koji još gradovi prednjače i što se najviše ulaže…

23.02.2022

Crikvenica, Varaždin i Novigrad rekorderi izdvajanja za sport – evo koji još gradovi prednjače i što se najviše ulaže…

Crikvenica, Varaždin i Novigrad rekorderi izdvajanja za sport – evo koji još gradovi prednjače i što se najviše ulaže…

 

ANALIZA Podaci Ministarstva financija o izvršenja proračuna u 2020. godini

 

Naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova u 2020. pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za sport po stanovniku izdvojila Crikvenica, pa Varaždin, Novigrad, Petrinja… Najvećim udjelom izdvojenih ‘sportskih’ sredstava iz proračuna u istoj godini može se pohvaliti Sinj, ispred Pakraca i Siska… U odnosu na 2019. za sport su 12 mjeseci iza najviše sredstva povećali Kastav, Petrinja, Prelog, Vinkovci i Orahovica…, a u odnosu na 2017. Petrinja, Kastav, Knin, Nin, Pregrada, Crikvenica, Metković, Pleternica, Sisak…

U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje provodi portal gradonačelnik.hr, rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance izdvojili na svom području za financiranje sporta.

Neupitna činjenica kaže kako je sport u RH već desetljećima iznimno važan segment društvenog života, ali počesto i segment o kome se vrlo rijetko strateški i cjelovito promišlja. No, sport definitivno inspirira pojedince, utječe na stvaranje zajedništva i dotiče cijelu naciju (osjećamo kolektivni ponos u postignućima naših individualnih sportaša i ekipa), bio je i ostaje najbolji medij promocije, koji kontinuirano osigurava prepoznatljivost cijele zemlje, ali isto tako naravno i zasebno njenih administrativnih dijelova. Bavljenje sportom ima veliku zdravstvenu i odgojnu  ulogu, posebno kod mladih ljudi, on donosi brojne fizičke i mentalne prednosti – od prevencije bolesti, unapređenja i očuvanja zdravlja do razvijanja raznih osobina kod pojedinca poput discipline, kreativnosti, komunikacije, samopouzdanja, vodstva, odgovornosti, radnih i životnih navika do temeljnih ljudskih vrijednosti poput poštenja, solidarnosti, tolerancije i uzajamnog uvažavanja.

Uostalom, složit ćemo se kako smo svi u današnje doba, a naročito djeca, sve više zaokupljeni društvenim mrežama, video igricama i nerijetko preplavljeni radnim i školskim obavezama. Stoga napose uključivanje djece i mladih u sportske aktivnosti svakim danom dobiva na sve većoj važnosti, budući da sport nije samo zabavna aktivnost, već potiče i psihološki i socijalni razvoj  i uči nas vještinama koje se mogu primjenjivati i izvan sportskih terena. Zdrava, okretna, spretna i vješta djeca, kao i šira zajednica, mogu se li može lakše nositi sa svim nedaćama i teškoćama života. A da je sport važan i za boljitak društva ukazivao je davno i Pierre de Coubertin, otac modernih Olimpijskih igara.

Kao u puno navrata prije, analiziramo smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije, a navedeni podaci pokazuju kako su za sport i rekreaciju svojih građana otprilike podjednako ulagali ‘morski’ i ‘kontinentalni’ gradovi, pri čemu su ipak mali i srednji gradovi u odnosu na velike – koji su razumljivo prednjačili u apsolutnim iznosima – izdvajali nešto više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.

Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je tek deset gradova za ovu stavku u 2020. uložilo više od deset posto svog godišnjeg proračuna, a niti jedan preko dvadeset, što se logično može možda tumačiti i aktualnim pandemijskim razlozima (manje sportskih aktivnosti i manifestacija, preusmjeravanja sredstava iz sporta kao potpora za neka druga proračunska područja…).  Točno dvadeset gradova je izdvojilo 5-10 posto, a 44 ispod 2 posto proračuna. Gledajući, pak, izdvajanja per capita, dvanaest gradova je prosječno po stanovniku u sport usmjerilo 500-1.000 kuna, njih 33 između 200 i 500, a 29 gradova čak ispod 100 kuna…

U promatranom razdoblju, za sport je po stanovniku najviše izdvojio Grad Crikvenica, 1.142 kune ‘per capita’. Iznad tisuću ‘sportskih’ kuna po glavi stanovnika imali su još samo Varaždin (1.028 kuna) i Novigrad (1.004 kune), a među 10 najizdašnijih u toj rubrici su i: Petrinja (888 kuna), Sisak (842 kune), Pakrac (837 kuna), Makarska (824 kune), Kastav (764 kune), Poreč (669 kuna) i Sinj (651 kuna). Dvanaest gradova je pritom prosječno po stanovniku u sport usmjerilo 500-1.000 kuna, njih 33 između 200 i 500, a 29 gradova čak ispod 100 kuna…

Više : gradonačelnik hr

 

Izvor gradonačelnik. hr