Da li je napokon došao trenutak za ukidanje postojećih županija

04.06.2020

Da li je napokon došao trenutak za ukidanje postojećih  županija Da li je napokon došao trenutak za ukidanje postojećih  županija, jer je pandemija korona virusa otkrila sav njihov besmisao? Ovih se dana dosta o tome naglas razmišlja. Je li vrijeme za regije i Istra bude u društvu u kakvom je nekad bila kao prema ustavnoj podjeli iz 1974:  „Zajednici općina Rijeka“?

Stranka s Imenom i Prezimenom razradila novi prijedlog teritorijalnog preustroja

Među prvima je svoj glavni prijedlog modela teritorijalnog preustroja Republike Hrvatske predložila Stranka s Imenom i Prezimenom, kojeg su potpisali: Dalija Orešković, Josip Budimir, Ante Pranić i Ivica Relković.
Predviđaju da bi umjesto 555 samostalnih i nepovezanih jedinica lokalne samouprave i Gradom Zagrebom, zemlja trebala imati 111 administrativnih cjelina raspoređenih u pet regija plus Zagreb.
 
"Aktualna pandemija otvorila je strateška razvojna pitanja u Hrvatskoj, a među njima jedna od najvažnijih reformi koja nas očekuje jest teritorijalni preustroj. Županije kakve trenutno imamo nisu održive, stoga nudimo moguće rješenje u obliku pet regija i gradom Zagrebom s mogućim statusom šestog zasebnog entiteta", navode u svom priopćenju.
Dodaje se kako je cilj tog preustroja da pet ili deset općina može na sličan način koristiti zajednički administrativni aparat (raznih specijaliziranih službenika), tako da će svi oni imati stvarno puno (a ne fingirano) poslovno opravdanje, te da se neće moći u njega ni ubacivati zaposlenici 'opće prakse' u obliku isluženih i neraspoređenih političkih kadrova.
U stranci smatraju da je rascjepkanost i brojnost gradova i općina devastiralo ono što je trebalo biti razlog njihove brojnosti, a to je spuštanje usluge što bliže korisniku. Tako dalje navode da je sama činjenica golemog broja samostalnih entiteta usmjerila usluge na potpuno pogrešan kolosijek – na samosvrhu gomilanja takozvane 'opće administracije'.

Ako svaka općina treba imati tajnicu, pročelnika za 'opće poslove' i voditelja odjela za razvoj... bez zadovoljavajućih referenci, onda za stvarni razvoj i nema baš neke prevelike šanse.
 
Stoga predlažu spajanje administrativnih aparata općina koje nemaju vlastiti fiskalni kapacitet. Jer ako se, tvrde, i neke usluge koje su neisplative i neodržive, prvenstveno za žitelje tih naselja, na razmrvljen način ujedine kroz zajedničke komunalne sustave, onda će usluga biti povoljnija i na višoj razini.
 
Sjeverna Hrvatska, Istočna Hrvatska, središnja Hrvatska, Zapadna Hrvatska i Južna Hrvatska

Teritorijalni preustroj, kako ga vidi stranka s Imenom i prezimenom, ima dvije povezane razine – pojasnio je Ante Pranić, inače mladi gradonačelnik Vrgorca i saborski zastupnik.
- Ojačavanje administrativno razvojne komponente u odnosu na administrativno pasivnu komponentu je ključ i jedne i druge razine. Mnoge sadašnje županije slabije su od svojih središnjih gradova, a pri tome su i teritorijalno rascjepkale Hrvatsku na neodrživ način. Pet slavonskih županija su "težinski" toliko različite da su središta triju županija sama kao takva neusporedivo jača od, recimo, požeško-slavonske županije u cijelosti.
 
Podjela Like, a posebno granica Zadarske i Ličko-senjske županije i na moru i uz granicu s Bosnom i Hercegovinom je jednostavno primjer nelogičnosti. Tako je jedan otok podijeljen u dvije županije s jedne strane, a i jedna jedinstvena prirodna cjelina koju čine Donji Lapac i Srb također. Tako su u istoj županiji mjesta Pag i Srb, a ne Pag i Novalja, odnosno zajedno su Novalja i Donji Lapac, a ne Donji Lapac i Srb.
 
No važnije od samih granica, jer one će u svim verzijama, osim u verziji cjelovite države bez regija, biti negdje prisutne, je upravna snaga županija ili regija.
Većina sadašnjih županija su zapravo prošireni prostor jednog jačeg gradskog središta zvalo se ono Šibenik, Zadar, Slavonski Brod, Virovitica, Požega, Varaždin ili Čakovec. Takve županije ne mogu biti regije sa snagom da svim mjestima ponude više od onog što su sada i ti gradovi sami po sebi. Mi mislimo da je optimalno okrupniti prostor u pet regija: istočnu (Slavonija), južnu (Dalmacija), zapadnu (Hrvatsko Primorje i Istra), središnju (Lika i Kordun, uz potencijalno Gorski Kotar i Banovinu) te sjevernu (sjeverno od Save, pa do uključivo Međimurja). Grad Zagreb može, kao i sada što ima status županije, imati status regije – kaže Pranić.
 
- S druge strane, lokalni preustroj gradova i općina zapravo je još osjetljiviji postupak, iako su ga neke stranke možda čak sklonije pod pritiskom javnosti rješavati djelomičnim ukidanjem općina, dok za ukidanje županija ne žele ni čuti. Mi držimo da je cilj kvalitetne i dostupne usluge prema građanima kao krajnjim korisnicima, kao i poduzetništvu, odnosno gospodarstvu kao svrsi preustroja, zapravo ključ svega.
 
Razmrvljeni lokalni sustav, a zapravo je pogrešno i reći sustav, jer on pojmovno podrazumijeva povezanost, a ne međusobne blokade kakve smo zorno doživjeli s početnim efektom propusnica, jednostavno ne može dati prednost razvojnoj administraciji, jer znatne resurse treba najprije osigurati za statičku administraciju , ističe Pranić.
usluga.
 
Smanjiti korupciju vladajućih

Jedna od potpisnica prijedloga je Dalija Orešković koja u ovom modelu vidi i mogućnost veće kontrole vladajućih i smanjenja korupcije.
- U tom prijedlogu je većina onoga što sadrži i moj antikoprupcijski program. Naime, osim ekonomske logike, iz postojeće razmrvljenosti gradova i općina, proizlazi i kapilarna mreža korupcije i klijentelizma. Bez promjene teritorijalnog ustroja, kojim će se ukinuti sustav političkog uhljebljivanja u lokalnim sredinama, nema suvisle i učinkovite borbe protiv korupcije. Važno je znati da za svakog člana općinskog ili gradskog vijeća, politička stranka čiji je on član dobiva naknadu iz lokalnog proračuna!
 
To je razlog zašto se ovakvom preustroju protive velike političke stranke poput HDZ-a i SDP-a. Jasno je da iz ovakvog sustava uprave te dvije političke stranke izvlače najveću korist te da će se opirati njegovoj promjeni. Sustav pogoduje financijskim i drugim interesima političkih stranaka, za njihove potrebe je i osmišljen, a ne interesima i potrebama građana. A upravo je to ono što ovim prijedlogom želimo i nastojat ćemo promijeniti – kazala nam je Orešković.

obradila: S.BO.