Gunjci ili gunci

12.02.2022

Gunjci ili gunci

Gunjci ili gunci

 

 

 

 

            Nekada se plesalo na «tavolacu», daščanom prostoru uz orkeštrinu, koja bi bila obično smještena na volovskim kolima ili nekom povišenom mjestu. Muškarci su nosili brageše do ispod koljena i krožat od bijelog, a kapot i klobuk od smeđeg sukna, dok su žene imale stomanje od konoplje i zimi kotule od smeđeg nestupanog sukna.

 

          Pored autohtonih netemperirano ugođenih roženica, miha, svirala, šurla, sopelice i tamburice, u Istri su se udomaćila još tri glazbala koja su u ove krajeve doprla iz alpskog etnografskog područja-iz sjeverne Italije i Slovenije. To su: violina (vijulin), bajs (mali vijulin) i mala dijatonska harmonika popularno nazvana triještina.

 

          Za toplijih dana od travnja do rujna, na sajmovima bi svirao sastav od desetak svirača, i to obično dvije «triještine», par vijulina, bajs, dva klarina, trombon i truba. Zimi kada su se zabave održavale u zatvorenim prostorima, «orkeštrina» bi se sastojala od triještine, vijulina, bajsa i klarina. Ti su se mali sastavi zvali gunjci ili gunci. Oni su prvobitno bili sastavljeni od dva instrumenta: violine i bajsa, a izvodila se isključivo glazba za ples. S vremenom su gunjci osim bajsa i violine počeli svirati i klarinet, kasnije i druga glazbala, najčešće triještinu i trombetu.

 

Prije 30 – 40 godina violine i bajsevi počeli su nestajati, potiskivani naglim prodorima modernijih glazbala. Gunjci su se sve rjeđe pojavljivali na plesnim pozornicama u Istri, te im je prijetio potpuni zaborav. Nekako sa akcijom i susretima «Z bajsom po Istri» stari su se bajsevi i violine počeli izvlačiti iz tavana, konoba, a počeli su se graditi i novi. Oživjele su stare pozornice. Opet su gunjci ili pišćaci piskali po seoskim fierama ili samnjima, na tradicionalnim pučkim veselicama, i to većinom vijulinima, bajsevima i klarinima, kasnije na harmonici trieštinki (ploneru) Opet su oživjele polke, valceri, mazurke koje su nastale na ovim prostorima.  I  nanovo se vraća ugođaj koji je nekada vladao u selima Gornje Bujštine i Grožnjanskog krasa

Nažalost na umaštini s izuzetkom jednog sastava nisu naišli na plodno tlo, a da ne govorim o medijskim praćenju autohtone glazbe.

Tekst Z. Varelija

 

Na fotografiji najznačajniji svirači Gunjci s Bujštine /arhiv autor/