Istrani prvi službeno istakli hrvatsku zastavu

26.09.2021

Istrani prvi službeno istakli hrvatsku zastavu

Istrani prvi službeno istakli hrvatsku zastavu

Ponos svake države su himna i zastava. O zastavama su snimljeni filmovi (Zastave naših očeva), napisane knjige. Zastava je uz ostalo simbol države i u pravilu je strogo propisana zakonom, a himna je svečana pjesma još od doba starih Egipćana. U 19 st. uvodi se kao državna himna. Na postavljeno pitanje: Je li poznato kada je službeno svirana po prvi puta hrvatska himna i podignuta hrvatska zastava u inozemstvu?, odgovor bi bio vjerojatno negativan. U mjesecu rujnu, točno prije trideset godina po prvi puta službeno se zavijorila na jarbolu hrvatska  zastava i svirana je „Lijepa naša“. Nekoliko mjeseci prije priznanja Republike Hrvatske.  Nekada, u bivšim vremenima o tome se učilo i u školama (brod Vojvoda Putnik, Splitske plovidbe), kada i gdje je po prvi puta zavijorila Titova zastava, a danas se o tome, vrlo malo zna. Točno 27. rujna 1991. godine grupa Istrana zaslužna je da se čuje Lijepa naša i vijori ponosno hrvatska zastava na evropskom tlu. Toga dana u mjestu San Michele kraj Alessandrije u Italiji počelo je okupljanje sudionika 13. svjetskog prvenstva u radu pasa ptičara i natjecanje za Kup sv. Huberta (u kojem se ocjenjuje zajednički rad lovca i psa .

Što  o tim danima priča sudionik tog značajnog događaja Lino Kodela:

Na svjetskome prvenstvu nastupale su ekipe iz Njemačke, Danske, Brazila, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Mađarske, Španjolske, Portugala, Italije, Belgije i po prvi puta službeno i republike Hrvatske. Ekipa Hrvatske nastupila je u sastavu Hari Herak iz Poreča, Livio Pastorčić iz Poreča, Erminio Jurišević iz Umaga. Selektor i vođa ekipe bio je Lino Kodela iz Umaga. Evo što o tom događaju priča selektor Lino Kodela: Na sjednici organizacionog komiteta, kojeg sam bio član, zamolio sam predsjednika gospodina Pola Lepporatija i sve ostale članove da se s jarbola skine jugoslavenska zastava, te da se podigne hrvatske koju sam donio sa sobom. Zamolba je jednoglasno prihvaćena, tako da je hrvatska zastava tom prigodom po prvi puta službeno zavijorila u inostranstvu. Isto tako odsvirana je službeno himna Republike Hrvatske, kako kod predstavljanja ekipa tako i kod proglašenja pobjednika. Moram napomenuti da sam sa sobom ponio i kazetu s hrvatskom himnom, a da to nitko ne zna. Slijedio je dugotrajni pljesak mnogobrojne publike. To je bio povijesni početak hrvatske kinologije.

Ovaj značajan događaj iz hrvatske povijesti dogodio se točno na stogodišnjicu hrvatske kinologije. Povodom dvadesetogodišnje obljetnice ovog događaja Harija Heraka i Lina Kodelu primio je tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović kome su na primanju uručili hrvatsku zastavu, onu istu koja se tada zavijorila kao i snimku „Lijepe naše“. Snimak himne i zastava danas su pohranjeni u Povijesnom muzeju u Zagrebu.

Danas nakon trideset godina od tog datuma Lino Kodela priča. Nekako su to vremena koja polako padaju u zaborav. Ali to su ujedno i vremena ponosa i slave i nakon trideset godina od tog datuma osjećam jedno veliko zadovoljstvo što sam dao mali doprinos u osamostaljenju Lijepe naše. I moj životni put će završiti ali ostati će zastava kao trajni simbol tog vremena Povodom tog događaja primljen sam na Pantovčaku kod predsjednika Josipovića, ali naš gradonačelnik nikada nije smatrao za shodnim da nas primi kao što prima i mnoge beznačajne osobe. Ali to neka ide njemu na dušu.

Tekst Zlatan Varelija