Je li novi soj virusa zbilja toliko zarazan? 'Strašno brzo mutira, ali i ranije smo znali griješiti'

22.12.2020

Je li novi soj virusa zbilja toliko zarazan? 'Strašno brzo mutira, ali i ranije smo znali griješiti'

Brojni pokazatelji sugeriraju da se virus širi povećanom brzinom ali potvrde još nema

Osmog prosinca ove godine, na redovnom sastanku britanskih znanstvenika i javnozdravstvenih djelatnika, prikazan je graf koji je izazvao uzbunu okupljenih. U grofoviji Kent na jugoistoku Engleske, piše časopis Science, uočen je nagli skok broja novozaraženih, a podaci su pokazivali da je polovicu novih slučajeva uzrokovao jedan soj koronavirusa: B.1.1.7.
Za B.1.1.7. znalo se mjesecima, no nitko nije očekivao brzinu kojom će se proširiti. Znanstveni savjetnik britanske vlade Patrick Vallance rekao je na konferenciji za medije održanoj ove subote da je virus izoliran 20. rujna, a do sredine studenog bio odgovoran za 26 posto slučajeva zaraze, U manje od mjesec dana virus je postao još uspješniji: oko 60 posto slučajeva zaraze u Londonu do sredine prosinca uzrokovao je B.1.1.7.
Taj podatak, među ostalim, stoji i iza tvrdnji o povećanoj zaraznosti mutiranog koronavirusa. Svi znanstvenici još nisu uvjereni u tu teoriju. U Velikoj Britaniji uskoro su postrožene mjere za sprječavanje širenja virusa, a rastući broj europskih zemalja od jučer privremeno prekida zračni promet s tom zemljom. Znanstvenici su se smjesta prihvatili proučavanje izmijenjenog virusa, pa je poznat priličan broj detalja o mutaciji i kronologija širenja novog soja korone.

Velik broj mutacija u kratko vrijeme

Stručnjake posebno zbunjuje brzina kojom je novi virus mutirao. B.1.1.7 odjednom je stekao 17 mutacija, što je dosad nezabilježeno postignuće, navodi se u tekstu američkog magazina. Naime, SARS-CoV-2 do sada je bilježio jednu do dvije mutacije mjesečno. S obzirom na to koliko znanstvenika proučava genom novog koronavirusa, uočen je gotovo svaki korak takvih promjena. Najveći broj mutacija zabilježenih odjednom do sada je bio 12, pa još nije jasno što se dogodilo s B.1.1.7 varijantom.
Prema jednoj teoriji, toliki broj mutacija dogodio se kada je koronavirusom zaražena osoba oslabljenog imunološkog sustava. O tome je na današnjoj konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite RH govorila i Alemka Markotić. Pojednostavljeno, zbog slabog imunološkog sustav virus se u tijelu te osobe zadržao znatno duže nego što obitava u drugim domaćinima, pa je imao vremena ubrzano evoluirati u više smjerova, sve dok nije nastao soj B 1.1.7. Osoba je na kraju preminula.
Novinari Sciencea razgovarali su s molekularnim biologom Andrewom Rambautom sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je objasnio zbog čega neke od tako nastalih mutacija treba shvatiti ozbiljno. “Od njih 17, osam ih je nastalo na genu koji kodira proteinski šiljak virusa, a dvije su posebno zabrinjavajuće”, kaže znanstvenik.

Slušaj za sojem iz Španjolske

Jedna, nazvana N501Y, utječe na to koliko se čvrsto protein veže za receptor ACE2, koji služi kao ulazna točka u ljudske stanice. Druga, 60-70del, dovodi do gubitka dvije aminokiseline u proteinskom šiljku, i pronađena je kod virusa koji su ranije uspješno izbjegavali izazivanje odgovora imunološkog sustava kod nekih pacijenata s oslabljenim imunitetom.
No, ima znanstvenika koji nisu sigurni da se novi soj koronavirusa brže i lakše širi u populaciji. Skeptici podsjećaju na jedan ranije opaženi soj koji se iz Španjolske brzo proširio ostatkom Europe. I tada su se čula nagađanja o tome da se virus lakše širi zahvaljujući nekoj genetskoj prilagodbi. Danas je ta teorija uglavnom odbačena, a prevladava uvjerenje da spomenuta varijanta koronavirusa ubrzano proširila zbog velikog broja turista koji su se s ljetovanja u Španjolskoj zaraženi vratili u svoje domovine.
Postoji još podataka koji izazivaju sumnju po pitanju sposobnosti novog soja korone da se proširi brže od starijih varijanti. S jedne strane, spominje se kako mutirani koronavirus ima izmijenjen gen ORF8, što bi prema nekim ranijim istraživanjima moglo smanjiti sposobnost novog soja da se širi u populaciji.
Krive procjene za prethodni soj
S druge strane, tu je podatak da se mutacija N501Y neovisno od one britanske pojavila u Južnoafričkoj Republici, i to u dijelovima zemlje gdje je došlo do naglog širenja zaraze. Znanstvenici zasad ne mogu potvrditi ili odbaciti ni nagađanja o tome da mutirani oblik koronavirusa izaziva teži oblik bolesti.
Postoje anegdotalni dokazi iz Južnoafričke Republike koji sugeriraju da je lokalna varijanta teško pogađa mlade, inače zdrave ljude. No, uz tu informaciju Science donosi i teoriju kako se u JAR-u zaraza znatno brže širi kroz mlađu populaciju, zbog čega je logično da raste broj teških slučajeva kod osoba iz tih dobnih skupina.
Izvor:Telegram.hr