Jedna (1) umaška kuna ostvarena od 20 kuna troši se na „igre i zabavu“ agencije FESTUM!!!

15.04.2021

Jedna (1) umaška kuna ostvarena od 20 kuna troši se na „igre i zabavu“ agencije FESTUM!!!

Foto:Grad Umag

Ništa novo u gradu sa „najvećim“ proračunom po glavi stanovnika u Istri

Izmjene i dopune Proračuna Grada Umaga-Umago za 2021. godinu usvojene su na 27.sjednici Gradskog vijeća od 02.travnja.
Kao po običaju, vijećnici su gotovo bez diskusije (izuzetak vijećnica Sunita Prodan Benolić, kandidatkinja IDS-a za gradonačelnicu) digli ruke i prihvatili predložene Izmjene i dopune gradskog „budžeta“. Treba naglasiti da je i prethodna točka dnevnog reda „Razmatranje i usvajanje Prijedloga izvršenja Proračuna Grada Umaga-Umago za 2020.god.) usvojena bez i jedne diskusije.
S te strane, možemo kazati, „na zapadu“ ništa novo. Gradsko vijeće svojom „vječitom šutnjom“, sebe gotovo nikada ne demantira.
Za one koji imaju volje čitati te obimne materijale gradskog proračuna i analizirati stotine financijskih stavki, možda se nešto zanimljivoga i pronađe.
Već u uvodnom izlaganju resorne pročelnice za financije ali i u pisanom materijalu, obrazloženo je i povećanje ovogodišnjeg proračuna sa 250.854.000 kuna na 269.843.000 kuna.
Sasvim sigurno, ako ovaj iznos podijelimo po glavi stanovnika, naš Umag-Umago, ima najveći ili kako Gradonačelnik voli izjaviti i „najučinkovitiji“ proračun po glavi stanovnika u Istri. S obzirom da je Istra kao regija, nakon Grada Zagreba, najrazvijenija u Hrvatskoj, teško će se pronaći Grad na čitavom području naše države koji ima veći proračun per capita.

Kako to izgleda „iznutra“, u strukturi proračuna ?

O tome sam već pisao, Grad Umag-Umago, iz godine u godinu „valja“ prilično visok iznos prenesenih,vlastitih a neutrošenih sredstava iz prethodne godine.Nisam dublje analizirao ali sam gotovo siguran, da i po tom financijskom pokazatelju, spadamo u red „najučinkovitijih“ gradskih proračuna.
U prenesenim vlastitim i neutrošenim sredstvima iz prethodne godine, treba tražiti razloge značajnog povećanja stavke Ukupni primici u prvim izmjenama i dopunama proračuna. U prosincu kada se usvajao plan za 2021. god. nije se još precizno znalo koliko će neutrošenih sredstava iz 2020. biti preneseno u 2021.god. Usvajanjem Izvršenja godišnjeg proračuna za 2020.god. ta je nepoznanica postala poznata proračunska stavka.
Prenesena vlastita neutrošena sredstva imaju neku strukturu prema izvorima prihoda odnosno financiranja. Dijele se na I. Višak ili manjak prihoda poslovanja II., Višak ili manjak od prihoda nefinacijske imovine i III. Primici od financijske imovine (višak ili manjak) i IV. Ukupno I+II + III = manjak/višak.
Umag-Umago na sreću ima na kraju ukupan višak a samo tu i tamo neku stavku u manjku što je beznačajno.
Međutim, interesantno je pogledati odnose prema izvorima financiranja unutar prenesenih neutrošenih sredstava ali i u odnosu na ukupan proračun.
Od ukupnih 63.053.971,22 kuna viška neutrošenih vlastitih sredstava iz prethodne 2020.god. 7.855.343 kune odnose se na opće prihode i primitke, 11.158.466 kuna na prihode od komunalnog doprinosa, 6.100.534 kune na komunalnu naknadu, 7.548.268 kuna na naknadu za korištenje deponije i prihode od turističke pristojbe 1.169.621 kunu te druge manje iznose prihoda po drugim osnovama. Gornji spomenuti prihodi odnose se na I. Višak prihoda poslovanja.
Na poglavlje II. Višak prihoda od nefinancijske imovine najveći dio se odnosi na prihode od prodaje gradske imovine u iznosu od 24.856.153 kune te na kraju poglavlje III. Primici od financijske imovine 832.030 kuna primljenih zajmova iz državnog proračuna kao naknadu za izgubljeni dio prihoda od poreza na dohodak, zbog pandemije covid-19.
Namjerno sam prikazao najvažnije stavke u strukturi prihoda vlastitih neutrošenih i prenesenih sredstava da čitalj može bolje razumjeti kako ta sredstva nisu neka nedefinirama financijska masa upotrebljiva za sve, već da imaju svoju točnu namjenu u rashodima.
Ono što nas kao građane treba zanimati, je udio tih neutrošenih sredstava u ukupnom proračunu jer taj odnos prikazuje kvalitetu umaške „blagajne“ a time se bolje može razumjeti i tvrdnja čelnog čovjeka Grada o najučinkovitijem proračunu. Činjenica je, da se ovogodišnji proračun od 269.843.000 sastoji od 63.100.534 kune neutrošenih sredstava iz prethodne 2020.god. što čini 23,4 %. Praktički, ¼ ovogodišnjeg proračuna se sastoji od prošlogodišnjih proračunskih prihoda a oni su također u svojoj strukturi imali čak 31 % prenesenih neutrošenih sredstava iz 2019. god. Ta financijska“igra“ i prikazivanje „rekordnih“ godišnjih proračuna traje već više godina i stvara „krivu sliku“ među građanima da je naš umaški proračun nešto „posebno“ u odnosu na druge gradove.

Pogrešno je isticati pojam „učinkovito“ što je slično pojmu „efikasno“ iako nije isto a istovremeno iz godine u godinu prenositi neutrošena sredstva što govori da se nisu „efikasno“ realizirali planirani programi i projekti!

Neću se posebno zadržati na planiranih 20.000.000 kuna kredita kod Zagrebačke banke osim što ću naglasiti da se isplati podignuti kredit na 10 godina sa kamatnom stopom od svega 0,66 % ako se ta kreditna sredstva upotrebe za nešto korisno.
Sredstva pomoći iz drugih proračuna(državni) i sredstva od komunalnog doprinosa i komunalne naknade imaju neku svoju dinamiku i logiku a mogu se trošiti racionalno ili rastrošno a njihovu alokaciju trebalo bi posebno analizirati.
Brine činjenica da Grad Umag-Umago ima relativno niske proračunske prihode po osnovi poreza i prireza na dohodak od svega 25.444.944 kuna što je znatno niže u usporedbi sa drugim gradovima u Istri, mjereno po glavi stanovnika. Ovogodišnji iznos planiranih prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak niži je i od istih prihoda koji su bili ostvareni „daleke“ 2009. godine iako je struktura tih prihoda prije desetak godina bila drugačija pa se ne može 100% usporediti ali je negativan trend vidljiv u gradu koji se kontinuirano „razvija i raste“ sudeći po velikim informativnim panoima uzduž ulica Grada Umaga-Umago.

Nešto i o planiranim rashodima Grada – „tko s kim spi s njim drži“

Neću dužiti, primjećujem da u općoj neizvjesnosti kakvi će biti ovogodišnji proračunski prihodi, agencija FESTUM ima svoju konstantu, njihovi rashodi za razliku od drugih korisnika proračuna, ne smanjuju se već povećavaju sa planiranih 1.964.500 kuna na 2.101.806 odnosno za 6,99%. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da FESTUM za svoje aktivnosti troši iz stavke prihodi proračuna-opći prihodi i primici 1.335.000 kuna a iz stavke prihodi za posebne namjene iz prihoda proračuna 425.000 kuna. Nije šala, 5,2 % planiranih prihoda od poreza i prireza na dohodak Proračuna Grada Umaga-Umago, troši se na „poslovanje“ agencije FESTUM!!! Jedna (1)umaška kuna ostvarena od 20 troši se na „igre i zabavu“.
Istovremeno, Dom za starije i nemoćne osobe Atilio Gamboc troši za svoju ukupnu djelatnost u Domu i na terenu, aktivnost Pomoć u kući, 2.450.000 kuna iz stavke prihodi proračuna-opći prihodi i primici.
Znači Festum 2.101.806 kuna a Dom Atilio Gambic 2.450.000 kuna. Treba li tome komentar ?

Građani koliko ste upoznati s rekonstrukcijom novog kružnog toka u ulicama Trgovačka, Ernest Miloš i Edoardo Pascali?! Ništa, zar ne?

U planiranim zahvatima upravnog odjela za upravljanje imovinom, izgradnju i održavanje, primjećujem stavku za rekonstrukciju raskrižja Edoardo Pascali, Ernest Miloš i Trgovačka. Samo „najbudniji“ građani Umaga upoznati su sa tim projektom koji značajno mijenja izgled i funkcionalnost ne sam tog raskrižja već i ulica koje se vežu na njega. Kao i inače, građani o tome ne znaju puno jer njih se ništa ne pita. Ima tko za njih razmišlja, realizira projekte i „gradi“ budućnost.
Gradonačelnik je sebi uzeo za pravo da sam, ponavljam sam, odlučuje o tom projektu, uostalom kao i o svemu drugome u našem gradu.
Grad Umag definitivno, nema demokratsku vlast već autokratsku, bez obzira što su izbori bili „demokratski“ ako se uzme u obzir „konstruktivna“ uloga HDZ-a u Gradskom vijeću. Znači li to da je netko izabran legitimno na demokratskim izborima da bi radio s novcima građana Umaga što želi?
Ako se ništa ne promijeni na izborima, građani Umaga imati će prilike čuditi se a vjerovatno i negodovati zbog nekih realiziranih projekata. No, tko je kriv narodu kada šuti ? Vjerojatno narod sam sebi. Drugim riječima, narod je isti kao i vlast koju bira!

Piše: Veljko Ivančič