Koliko troše naši turisti?

25.09.2021

Koliko troše naši turisti?

Koliko troše naši turisti?

Trenutno ljetujem u jednom malom turističkom mjestu, koje svoj veći dio prihoda ostvaruje turizmom. I mjesto nije nepoznato na turističkoj karti jer se nalazi u blizini jednog Nacionalnog parka. U razgovoru s nekadašnjim načelnikom općine mjesta, sinu mi ideja za ovaj tekst. I priča mi nekadašnji načelnik da već nekoliko jutara u svojem dvorištu nalazi turiste kako jednom riječju beru smokve. Ne samo što beru već da bi ubrali što više u pomoć berbi smokava šalju i djecu. I to nije ništa strano za ovo mjesto. Većinu smokava poberu turisti nadovezuje se moj sugovornik. I nemoj misliti da su to samo turisti Česi, Poljaci, Slovaci ništa manje u berbi ne sudjeluju i naši osobito Zagrepčani. Evo pogledaj ovaj red pred pekarom, nije li to stvarnost potrošnje naših gostiju. Izgubili smo nekadašnje sadržaje, govorimo o bogatim turistima o njihovoj potrošnji, ali stvarnost je drugačija. Nažalost to je sudbina malih mjesta, koji ugošćuju većinu turista. Ta mala mjesta izložena su najezdi gostiju slabije platežne moći. Godinama sam se borio dok sam bio načelnik i protiv divljeg kampiranja, ali nisam naišao na podršku onih iznad nas u političkom spektru. I imamo to što imamo! 

A ustvari koliko troše naši turisti? Statistika će reći 98 Eura dnevno od toga čak 55-60% samo na smještaj. Ostalih tridesetak i nešto na sve  ostalo. Ali i statistika je zbroj netočnih podataka. Jer u ovu statističku sarmu brojeva uključeni su i oni koji troše daleko više.

Želite li saznati očima i svojom spoznajom gdje troše turisti i gdje su navuci redovi? Prvenstveno pred pekarnicama i tamo gdje se prodaju pekarski proizvodi. Uvijek red turisti kao i pred blagajnama naših supermarketa. Zanimljivost da stranci turisti biraju supermarkete koje koriste i u svojoj matičnoj zemlji. Stvarnost je gruba i obično realna. O nekim istraživanjima iz 2019. godine (TOMAS) saznajemo podatke o potrošnji turista.  U ukupnoj potrošnji, 54 posto novca gosti potroše na smještaj, 17 posto na hranu i piće izvan smještajnog objekta. Gosti s prosječno najvišim primanjima dolaze iz Republike Koreje, a zatim iz Švicarske, skandinavskih zemalja, Nizozemske i SAD-a. One dubljeg džepa više zanimaju ruralna područja te razgledavanje. Uz goste iz Japana koji dnevno u Hrvatskoj troše 206 eura, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura) te Velike Britanije (143). I ovih podataka jasno je vidljivo da tu nema naših najvjernijih gostiju Nijemaca, Austrijanaca, a da ne govorimo o nekadašnjim istočnim zemljama, koji čine negdje oko 80% svih dolazaka u Hrvatsku.

Koliko se možemo poslužiti ovim statističkim podacima teško je utvrditi. Ponekad nas praksa vara i daje drugu sliku nego statistika. U ovim podacima uzeti su gosti iz Dubrovnika, Opatije, Rovinja, Poreča kao i iz nekih malih mjesta poput Postira, Bola, Primoštena. Iz tog istog istraživanja zapažamo da dobar dio ili ti preko 60% turista ljetuje u malim nerazvikanim mjestima, u kojima cijene ništa ne zaostaju za razvikanim turističkim biserima. Prolazeći ove godine niz turističkih malih mjesta u Dalmaciji zapazio sam da su cijene iste ili nešto niže nego u Poreču, Umagu, Rovinju. Tako u pizzeriama cijene pizza kreću se između 60-80,oo kuna, na tržnicama cijene rajčice kreće se između 20-25,oo kuna, paprike 20-25,oo kn voća: marelice 30-35,oo kn, grožđe 35,oo kn, lubenica 8,oo kn za kg, kuglica sladoleda nije ispod 10,oo kn što je u razmjeru s razvikanim turističkim centrima. Ali u tim centrima djeluju i Hipermarketi, dok u malim mjestima opskrba se svodi na male dućane. Tako u tim dućanima osobito na otocima, za limenku piva (0,5) morate izdvojiti 11,oo kuna ili više, a za bocu obične vode (0-5) između 7-8,00 kuna.

Točnu povratnu informaciju o potrošnji turista stoga je teško utvrditi. Iz razloga što nedovoljno pratimo trendove potrošnje, a kroz potrošnju i kvalitetu gostiju. Sjećam se vremena dok sam radio u turističkom sektoru da se pokušalo anketirati goste o kvaliteti usluga, ali nažalost od toga se odustalo. I to iz banalnih razloga, jer dobar dio tih anketa se lažiralo, kako bi se zamaskirali problemi na koje su gosti upozoravali, a dobar dio leži i u poslodavcima, jer takve ankete treba obrađivati a za to treba radna snaga koju treba platiti.

Stoga MI danas ne baratamo točnim podacima, već provizornim anketama želimo mnoge naše turističke probleme zataškati. Skrivajući istinu i rješavanju problema otjerali smo kvalitetne goste. Kvalitetne goste otjerali su loši gosti i naše nerješavanje turističkih problema.

Tekst: Zlatan Varelija