Mudri krepki i omiljeni starine

25.09.2021

Mudri krepki i omiljeni starine

Mudri krepki i omiljeni starine

 

Sto pedeset godina im je tek. I danas krupni i uspravni kao i nekad naslonjeni upravo tako od svog prvog predstavljanja do danas njihova je riječ bila i ostala izrazom narodnog duha. Govorim dakako o Franini i Jurini. Po prvi puta su se predstavili u «Našoj Slogi» 16. kolovoza daleke 1871. godine, kao zasebna rubrika. Uz naslov bio je crtež dvojice običnih istrana, koji ih je prikazivao u žestokom razgovoru, a to što su govorili bilo je tiskano u obliku dijaloga. Razgovori ovih meštara izlaze sve do današnjih dana u raznim tiskovinama diljem Istre, pa tako su ovi narodni meštri govorili i u nakadašnjim novinama ovog kraja u «Hrvatskom glasu».

Kalendar Franina i Jurina po prvi puta izlazi 1922. g. za 1923 godinu. Na naslovnoj stranici piše «Narodni koledar iz Istre Jurina i Franina, ali već slijedeće godine piše Narodni koledar Franina i Jurina. I tako naklada izlazi do 1929. godine, kada je zabranjn a tiskala ga je nakladnička kuća «Edinost» iz Trsta. Nakon zabrane nije izlazio punih 23 godine. Opet je pokrenut 1952. godine za 1953. g.kao izdavač potpisuje se Narodno sveučilište Rijeka-Pazin-Pula. Tiskan je u tiskari Rijeka, a urednici su bili Vjekoslav Bratulić i Vladimir Pavlinić. Do 1971. godine izlazi u Rijeci a nakladnici su bili «Otokar Keršovani», «Matica hrvatska pododbor Rijeka», «Matica hrvatska Rijeka», «Ogranak Matice hrvatske pododbor Dometi» kao i « Glas Istre».Urednici su bili Vladimir Pavlinić, papotom Petar Strčić. Od 1971. g. tiska se u Puli, a nakladnici su «Glas Istre», «Istarska naklada», Grozd», «Libar od Grozda» a urednici su do 1975Miroslav Sinčićpa potom Milan Rakova i Miro Kalčić da bi od 1984. opet uredništvo preuzeo Miroslav Sinčić.U ovom obliku kalendar izlazi do 1991. godine, a zatim do 1995. godine kao časopis. Te 1995. godine časopis se gasi i kalendar Franina i Jurina ne izlazi do 2001. godine kada prava otkupljuje Nakladničko Poduzeće «Reprezent» iz Račica i glavnim urednikom postaje Miroslav Sinčić. Otada do ovog novog broja 2010 kalendar svake godine nizom novosti postaje nezaobilazan  u ponudi ove vrsti leterature. Postaje svakako jedan od bardova hrvatskog izdavaštva. Opsegom i sadržajem polako izlazi iz granica Istre, a ujedno po prvi puta i Bujština je zastupljena u tom kalendaru.

Po prvi puta točno 16. kolovoza 1871 godine tadašnji urednik „Naše Sloge“ Mate Bastian uvodi u istarske domove ova dva lika koja će govoriti i progovarati o svim važnijim događajima na području Istre. A tko je Mate Bastijan? Nažalost u Istri , osim nekolicini povjesničara potpuno nepoznata osoba. A, i ulica u Zagrebu nosi njegovo ime, ali nažalost u Istri u nijednom mjestu koliko je meni poznato.A Mate Bastijan prvi urednik „Naše Sloge“ lista koji je obilježio hrvatski pokret u Istri službovao je u Črnom Vrhu (Brtonigli) i Umagu prije nego ke otišao na službu u Trst i tamo u suradnji s Jurajem Dobrilom pokrenuo ovu tiskovinu.

Kojim dijalektom čakavštine govore ove starine. Govorom koji je Mate Bastian upoznao u Črnom Vrhu, a danas prostorom Brtonigle.

 

Tekst i fotografije Zlatan Varelija

 

O životu Mate Bastiana uskoro na ovim stranicama