Noi non dimentichiamo – Mi ne zaboravljamo

09.08.2022

Noi non dimentichiamo – Mi ne zaboravljamo

Noi non dimentichiamo – Mi ne zaboravljamo

 

Italija kao država se nalazi na velikoj političkoj prekretnici. Nakon pada vlade Maria Draghi, 25. rujna će se održati parlamentarni izbori a do konca listopada ili početkom studenog, očekuje se formiranje nove talijanske vlade. Sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će na izborima pobijediti talijanska desnica koju predstavljaju 3 neprepoznatljivije političke stranke: Fratelli d'Italia,Lega i Forza Italia. Izborna kampanja je krenula, i ovih dana u talijanskom političkom prostoru, vode se rasprave o izbornim koalicijama ljevice i desnice. Koje će se od lijevog centra pa do lijevo orijentiranih parlamentarnih stranaka okupiti u lijevi „blok“, pitaju se mediji ali i sami političari.

Enrico Letta, sekretar stranke Partito democratico bio je eksplicitan. “Radimo na okupljanju široke koalicije stranaka koje će se suprotstaviti desnom političkom bloku. Talijanima na ovim izborima trebamo objasniti da biraju nas ili Giorgiu Meloni“.

 

Giorgia Meloni – zvijezda talijanske političke scene

 

Tko je Giorgia Meloni, lider stranke krajnje desnice Fratelli d'Italia ? Postoji veliki interes stranih medija i političke javnosti da sazna, tko je ta žena koja će gotovo sigurno biti novi talijanski premijer.

Rođena u Rimu 1977.godine, po struci novinarka, na čelu je stranke od 2014. koju je osnovala 2012. zajedno sa Ignaziom La Russa (nekadašnji čelnik pro-fašističke mladeži Movimento Sociale Italiano) i Guidom Crosetto.

Ideologija stranke Fratelli d'Italia: talijanski nacionalizam, konzervatizam, populizam desnice, povijesni reakcionizam socijalni konzervatizam, post-fašizam i euroskepticizam.

Giorgia Meloni je predsjednik Europske konzervativne i reformističke stranke od 2020.g. i nije nikad skrivala ambiciju da vodi talijansku državu.

Prošle godine, odbila je ući u vladu nacionalnog jedinstva na čelu sa Mariom Draghi, te je ostala jedina relevantna parlamentarna stranka u oporbi a to je, prema istraživanjima, stranci donijelo još veće odobravanje simpatizera i sada predstavlja političku opciju sa najvišom podrškom biračkog tijela od preko 25%.

U izbornoj kampanji za parlament koji će se održati 25.rujna, stranka Fratelli d'Italia još jače će se zalagati za svoju politiku nulte tolerancije prema ilegalnim imigrantima, protivljenja istospolnim brakovima, ponovnim pregovorima sa EU, modificiranje talijanskog ustava koji će davati prednost talijanskog prava u odnosu na europski.

Poznato je njezino stalno isticanje da se „volja naroda izražava na izborima i samo na taj način stječe legitimitet za obnašanje vlasti“. „Vratimo nadu i snagu Italiji“ kaže Meloni, uvjerena da će upravo s njom na čelu vlade, Italija doživjeti dosad neviđeni prosperitet.

 

Koalicijski partneri raspravljaju o premierschipu

 

Giorgia Meloni nije krila svoje zadovoljstvo krizom vlade Maria Draghi i njegove ostavke. Dok su mediji i ozbiljni politički analitičari objašnjavali da nije dobro, nekoliko mjeseci prije redovnih parlamentarnih izbora, raspuštati parlament i krenuti u prijevremene izbore, jer upitno je, hoće li vlada u ostavci uspjeti u slijedeća 3 mjeseca do formiranja nove vlade obaviti sve poslove oko pripreme državnog proračuna za 2023. i izvršiti obaveze koje proističu iz paketa financijske pomoći EU ili kako ga nazivaju političari i mediji, PNRR (Piano Nazionale di Ripresa e Resilienza).

Giorgi Meloni smatra upravo suprotno i ne vidi problem u preuzetim obavezama za pokretanje reformi kao uvjet za dobivanje više milijardi eura.

„Ova vlada široke koalicije, sa svim tim strankama od desnih do lijevih, različitih programa i ideologije, ne može biti uspješna. Jedino rješenje su izbori i programski kompaktna vlada“, tvrdi Giorgia Meloni.

Bez obzira koliko se programski slažu stranke desnice i desnog centra (Fratelli d'Italia,Lega,Forza Italia,Noi con L'Italia), krenule su njihove međusobne rasprave oko premierschipa. Meloni je uspjela nametnuti stav da će premijera, nakon dobivenih izbora, predsjedniku Republike predložiti, ona stranka desnog bloka koja će postići najbolji izborni rezultat.

U politici, sasvim sigurno, najsloženiji posao je slaganje zajedničkih koalicijskih izbornih listi. U Italiji, izborni sustav, neka varijanta između većinskog i proporcionalnog, daje mogućnost dogovora koalicijama da si podjele izborne jedinice (collegio uninominale) gdje će nosilac  na listi biti iz redova određene stranke.

Nije rečeno, da veliki izborni apetiti političkih stranaka, neće dovesti do međusobnih svađa a možda i do razilaženja odnosno samostalnih i odvojenih izlazaka na izbore.

 

Što znači budući premijer Italije, Giorgia Meloni, za ove naše krajeve ?

 

U izbornoj kampanji koja je krenula, puno se spominje Giorna Meloni kao budući premijer i koliko je ona „opasna“ za buduće odnose Italije s EU. Politički protivnici lijevih opcija rado spominju i tragove fašističke prošlosti  kod utjecajnih članova stranke Fratelli d'Italia.

Naravno da i nas u Hrvatskoj a posebice u Istri, zanima, što možemo očekivati u vanjskoj politici buduće desno orijentirane talijanske vlade.

Imamo iskustvo iz vremena kada je Silvio Berlusconi bio premijer a Gianfranco Fini (čelnik Alleanza Nazionale) potpredsjednik vlade, u mandatu lipanj 2001.-travanj 2004.

Upravo za njihovog mandata, u talijanskom parlamentu je usvojen zakon da se 10.veljače obilježava kao Dan sjećanja (Giorno del Ricordo).Razdoblje njihovog mandata obilježilo je često isticanje gubitka talijanskih teritorija Istre, Rijeke i Dalmacije, nakon 2.Svjetskog rata. Puno se u talijanskim medijima pisalo o fojbama i egzodusu 350.000 Talijana iz ovih krajeva.

Giorgia Meloni je 20.svibnja 2020., na 100-godišnjicu rođenja Norme Cossetto, poslala iz Trsta, na grob najpoznatije „partizansko-komunističke žrtve“ u Labince, veliki vijenac. Na vijencu su bile ispisane trake „Noi non dimentichiamo-Giorgia Meloni“.

Hoće li Giorgia Meloni i 4-5 listopada 2023., na 80-godišnjicu stradanja Norme Cossetto, također poslati vijenac na kojem će pisati „Noi non dimentichiamo-Giorgia Meloni“ ali ovaj puta, sa pozicije talijanske premijerke ?

Tko zna, možda će se političke prilike promijeniti do te mjere da će se pozvati premijerka Italije u Istru radi pomirenja kao što su to učinili predsjednici Italije i Slovenije (Mattarella i Pahor) 2020.g. u Trstu ?

Tom prilikom bi premijerku Italije, osim u Labince, Tinjan,  Šurane (jama u koju je bačena Norma) trebalo odvesti i u Kresine kod Žminja (gdje su fašisti i nacisti živu djecu bacali u vatru), Žgrabljiće kod Pazina i svugdje drugdje na poprišta masovnih zločina.

Tih dana, kada i  Norma Cossetto, početkom listopada 1943., smrtno su stradale stotine i stotine istarskih civila (djece, staraca, žena) bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, kao posljedica krvoločnih  fašističko-nacističkih represalija tokom „Rommelove ofanzive“ i raznih obračuna i osveta među stanovništvom.

 

 

Piše: Veljko Ivančić