Od Trga Venecije ostalo je samo ime

23.07.2020

Od Trga Venecije ostalo je samo ime

Zaboravljeni, nagrđeni trg

U genezi formiranja gradova trgovi kao i njihov razvoj često je uvjetovan prošlošću pa je tako i njihova budućnost neminovno vezana uz ono što o njima znamo. Već sam napisao da su trgovi ujedno i sveta mjesta, gradska okupljališta. Namjesto ljudi danas su trgove okupirali automobili, ili ugostiteljski stolovi, šareni suncobrani. Nepoznavanje arhitekture kao i smještaj i položaj grada uvjetovao je današnje ruglo gradskih trgova. U mnoge se znatno financijski interveniralo, ali uzalud. Jednom riječju oni koji stvaraju arhitekturu Trga ne poznaju samu suštinu mediteranskih trgova. Kada bi priupitao stanovnika Umaga na kojem se Trgu nekad odvijao glavni tok života grada vjerujem da bi rijetki znali točan odgovor. Danas je to Trg kojemu je oduzet gradski život. Kad kažem da je to Trg Venecije mnogi će se iznenaditi. Taj omaleni Trg bio je jezgra gradskog života nekadašnjeg Umaga. Uz crkvu i zvonik na njemu se nalazila i gradska loža, podestatova (komunalna) palača i javna cisterna. Komunalna palača imala je dva scenska pročelja s uzidanim grbovima umaških venecijanskih podestata te lavom Sv. Marka. Neposredno uz nju bio je objekt s gradskom ložom. Tu su se obavljali svi javni poslovi grada sve do 1924. g kada je požar progutao ove građevine. Sama gradska cisterna koja je dio Trga izgrađena je 1677. g, obnovljena 1780. g i bila je u funkciji sve do otvorenja vodovoda 1936. g. Krajem dvadesetog stoljeća cisterna je obnovljena, ali nažalost bez sadržaja, kojim bi se opravdala financijska sredstava koja su u nju utučena.

Kramaraj dominira Trgom

Izgled današnjeg Trga Venecije sve prije sliči na sajmište nego na Trg. Odaje sve prije nego Trg, odaje svu našu nemoć u oživljavanju smislenosti jednoga Trga. Derutne fasade, ožbukani venecijanski prozori, suvenirnice koje ne pripadaju niti kulturi, niti recentnom vremenu su slika Trga. Bižuterija, rode, ručnici, sunčane naočale, kupaći kostimi, jednom riječju „kramaraj“ zauzeli su dominantno mjesto na Trgu. Kultura koja u potpunosti odudara od mediteranskog ugođaja. Izlošci i izlagači na Trgu oduzeli su sav ambijentalni duh ionako malom Trgu. 

Učiti od uspješnih

Vjerujem da se turist namjernik pita: „Zar u ovom Gradu, u svim gradskim službama , Ustanovama ne postoji čovjek koji bi upozorio na ruglo ovog prelijepog Trga na kojemu se odvijao nekadašnji gradski život?“ Nije li vrijeme da novi ljudi ožive i isele cjelokupni kramaraj, daju život gradskim pročeljima, obnove venecijanske prozore, ožive i udahnu život u prostor nekadašnje gradske cisterne. Ne samo Trgu već cjelokupnom starom gradu. Nažalost, ova današnja vlast za takovo što nije sposobna. A ne treba biti vrhunski stručnjak, važno je voljeti ovaj grad, cijeniti njegovu povijest ili je dovoljno otići do Rovinja i vidjeti kako to oni rade.
Ali zašto nam je to toliko teško?!


Tekst: Zlatan Varelija