Pogoduju li bura i suh zrak širenju koronavirusa? Ovi podaci daju zanimljive odgovore

25.03.2021

Pogoduju li bura i suh zrak širenju koronavirusa? Ovi podaci daju zanimljive odgovore

Raste li broj zaraženih u doba bure i gdje?

Tijekom posljednjih tjedana teško je ne zamijetiti prostornu korelaciju između incidencije virusa covida i relativne vlažnosti. Često se ovih dana u javnosti postavlja pitanje “zašto je na obali toliko više zaraze nego u unutrašnjosti” i ova hipoteza u potpunosti objašnjava takvu prostornu raspodjelu, piše Ivan Toman s portala MeteoAdriatic.
Na dvije slike prikazao je usporedbu broja slučajeva u 7 dana na 100.000 stanovnika i tipične raspodjele relativne vlažnosti kad u našem području puše bura.
Prostorna usporedba incidencije virusa u zadnjih 10-tak dana (izvor: Nenad Bakić, Facebook) i tipične relativne vlažnosti pri buri (izvor: MeteoAdriatic ARW)
S obzirom da u nas već dulje vrijeme dominira bura, općenita raspodjela relativne vlažnosti je slična gore prikazanoj slici. Naime, spuštanjem niz primorske planine, zbog adijabatskog zagrijavanja zraka relativna vlažnost opada, i time primorski gradovi koji imaju planinu u zaleđu imaju osjetno nižu relativnu vlažnost nego gradovi unutrašnjosti. Posebno se to odnosi na Rijeku koja odmah u zaleđu ima uspon prema Gorskom kotaru, što ju pri buri čini vrlo “suhim” gradom.

Poznato je da pri niskoj relativnoj vlažnosti, dolazi do jačeg sušenja sluznice. Za posljedicu to ima lakši prodor virusa kroz sluznicu u tkivo. U uvjetima niže relativne vlažnosti, prenošenje virusa je tako znatno pojačano u odnosu na uvjete više relativne vlažnosti zraka. Ova hipoteza objašnjava i iznimku Istre, koja generalno ima višu relativnu vlažnost od ostatka obale iz više razloga, npr. stoga jer je riječ o poluotoku okruženom isparavajućim morem, ali posebno stoga jer pri buri nema učinka sušenja zraka spuštanjem niz planinu, budući da planine u zaleđu nema (u tom pogledu posebno treba promatrati najveće gradove, dakle u ovom slučaju Pulu). Posljedica više relativne vlažnosti je teže prenošenje virusa u populaciji, pa stoga Istra odskače od ostatka obale povoljnijom epidemiološkom situacijom.
Na sljedeće dvije slike prikazana je usporedba izmjerenih podataka na DHMZ stanicama Pula-aerodrom i Rijeka. Statistička obrada se odnosi na zadnjih mjesec dana podataka (20. veljače – 20. ožujka). Izvor podataka je DHMZ, a statistička obrada MeteoAdriatic.

Iz prikazanih podataka vidimo da je dominantan smjer vjetra u zadnjih mjesec dana u Puli istočni, a u Rijeci sjeveroistočni. Također, vidljiva je mnogo viša relativna vlažnost u Puli (aritmetička sredina, kao i medijan = 68%), u odnosu na Rijeku (aritmetička sredina = 56%, medijan = 51%).
I premda se sve regionalne razlike definitivno ne mogu (niti trebaju pokušavati) objasniti isključivo meteorološkim parametrima, relativna vlažnost određena dominacijom bure, u ovom slučaju može biti jedan od bitnih faktora koji modulira incidenciju virusa u zadnjih mjesec dana.
Ivan Toman
Izvor: Morski.HR