23.05.2022
Postoje li granice ljudskog neznanja?
Dok sam danas prolazio gradom malena grupa djece na Trgu ispred Župne crkve BDM, uz djevojke u narodnoj nošnji i uz blagoslov nekoliko građana podsjetio me da je danas Dan obilježavanja zaštitnika Grada Umaga. A kako se on naziva?. U građanstvu Sveti Pelegrin, a u stručnoj literaturi i struci Sveti Peregrin. I ovo nije osvrt o štovanju dvaju različitih imena nego podsjetnik da na ovom tlu sjeverozapadne Istre bolje rečeno Umaštine već godinama ne postoji uvažavanje struke. Ne samo kroz ime već i u mnogočemu drugom. Ogromnoj većini Umažana struka smeta. Ili još gore, danas se umaška struka što joj je svojstveno i prostituira, baca u gnojnicu sve ono što bi se trebala zalagati. Za ISTINU! Mnogi Umažani s kojima sam razgovarao rekli su: Pa kakve to ima veze? Slovo gore slovo dolje, ali kada im pripomenem različito prezime namjesto jednog slova drugo, Odmah skoče u odbranu svojeg prezimena. Za njih svoje pravilo, a za druge baš ih briga. Tipično umaški!
Struka oduvijek govori stručno i poziva se na svoje istinske izvore ili ti temelje. Sveti Peregrin koji je svojim stopama stupio na umaško tlo početkom 4. st. istinski je zaštitnik Grada Umaga. Kao prezime Peregrin ; nailazimo ga kao Akvilejskog patrijarha, nadbiskupa Bosne Srebrene, lika u čuvenoj Tolkienovoj Trilogiji. I danas u Hrvatskoj može se naići na prezime Peregrin ako pogledamo stručnu literaturu. A Sveti Pelegrin je također mučenik i zaštitnik nekih talijanskih gradova. Na njegovo ime u stručnoj literaturi nailazimo daleko kasnije u 13. stoljeću, a zaštitnik je svih bolesnika od raka, gangrene i slično. Pokopan u Forliju čiji je i zaštitnik. Veliki spomenik Svetom Pelegrinu nalazimo u Chicagu.
Ono što je najžalosnije to je da ni gradski oci, muzejska struka, općenito struka već toliko godina ponavlja jedno te isto. Nije li ponavljanje krivih podataka jedna vrst zaglupljivanja građana i stvaranja od građana grada idiote, a da ne budem grub i nešto više….
Komentar gl. urednika Z. Varelije
Pojam Sveti Peregrin nailazimo u stručnoj literaturi između ostalog u knjigama: „Crkva u Istri“, S. Jelenić „ Umag- Umago“ „Sakralno blago““, M. Otočan „Župa sv. Pergrina“ Ivo Balentović „Spomenici prošlosti“ prvi poslijeratni turistički vodič Umaga, da ne nabrajam dalje.