Raste broj nezaposlenih u Hrvatskoj

25.05.2020

Raste broj nezaposlenih u Hrvatskoj

160 tisuća ljudi bez posla, a još 100 tisuća će posao izgubiti

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj narastao na 160 tisuća, a još 100 tisuća bi ga moglo izgubiti bez gospodarskih mjera, upozorava poznati ekonomist Davor Novotny u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
I dok su lani u ovo vrijeme prošle godine hrvatski su poslodavci radnike tražili svijećom u pola bijela dana, a danas je korona virus stanje preokrenuo, podigavši nezaposlenost na gotovo 159 tisuća ljudi koji su trenutačno bez posla i tu vjerojatno nije kraj tog rasta piše Slobodna Dalmacija.
Jer, pravo je pitanje koliko će se još povećati nezaposlenost kada isteknu Vladini poticaji, što su za očuvanje 485 tisuća radnih mjesta samo u ožujku isplaćeni na račune 83.955 poslodavaca. Ti su poticaji težili milijardu i pol kuna i isplaćeni su u travnju, a planirano je da ih poslodavci mogu koristiti za ožujak, travanj i svibanj.
Doda li se tome podatak da oko 140 tisuća ljudi radi u hotelima, ugostiteljstvu, apartmanima, nautičarskom sektoru i svim povezanim djelatnostima i da se sve nade polažu na to da bismo, bude li sreće, mogli ostvariti oko 30 posto lanjskog prometa od turizma, jasno je da za mnoge neće biti sezonskog posla u toj branši.

UPITAN DRUGI VAL ZARAZE

Damir Novotny kaže da je najveći problem što se nezaposlenosti tiče u turizmu i djelatnostima koje ovise o njemu, jer se turizam teško prilagođava.
- Povećanja nezaposlenosti će svakako biti, moguće je povećanje broja nezaposlenosti za 100 tisuća ljudi, a u crnom scenariju i za 200 tisuća - smatra Novotny, koji tu procjenu daje uz pretpostavku daljnje normalizacije života i da neće biti novog vala korona virusa.
Što će se događati s radnim mjestima za koja se sada isplaćuju poticaji, ovisit će o potražnji za robama i uslugama tih poduzeća i prilagodbi njihove ponude budućoj potražnji.
- Privatni sektor će se pokušati prilagoditi, neke će tvrtke uspjeti u tome, ali neke neće. Za razliku od krize iz 2009. godine, kada su radna mjesta nestajala velikom brzinom zato što je potražnja preko noći nestala, osobito u građevinskom sektoru koji je 2008. godine bio u naponu snage, a potom su građevinske tvrtke redom dolazile u probleme i stečajeve pa danas od tih velikih tvrtki postoji jedna ili dvije, sada stvari stoje tako da će se možda europska ekonomija oporaviti, pa će oni koji su trenutno bez posla, jer su narudžbe stale, na jesen ponovno raditi. Male tvrtke koje su se bavile proizvodnjom kozmetičkih proizvoda mogu proizvoditi i pakirati alkohol i dezinfekcijska sredstva, tekstilna industrija može isporučivati maske. Jasno je da će biti tražena digitalizacija, a raste potražnja za domaćim poljoprivrednim proizvodima... Međunarodni prijevoznici, naročito putnički prijevoznici, neće se moći prilagoditi – veli Damir Novotny.

NUŽAN NASTAVAK VLADINIH MJERA

I istaknuti stručnjak iz ekonomskih znanosti prof. Ljubo Jurčić, iznio je svoj pogled na gospodarsku krizu.
- Vlada bi trebala pratiti situaciju u proizvodnji i na tržištu rada i nastaviti mjerama održavati određenu razinu proizvodnje i zaposlenost. Bila je slična situacija u Americi poslije ove posljednje gospodarske krize kada je država pomogla građanima i poduzetnicima i te su mjere trebale prestati 2011. godine, a onda su zaključili da bi s prestankom poticajnih mjera u 2012. Ameriku gurnuli niz fiskalnu liticu i ponovno bi pala u krizu. Tako je i u nas, predviđalo se da će korona virus prestati i da će se gospodarstvo i zaposlenost dizati i da će poslodavci moći isplaćivati plaće, pa su donesene mjere za tri mjeseca. Nama turizam nosi gospodarstvo, a teško je to očekivati sada, zato bi trebalo nastaviti te mjere, samo razrađenije i Vlada bi trebala odlučiti koju razinu proizvodnje treba zadržavati. Padnu li mjere, past ćemo u dublju krizu i još dublju nezaposlenost – ističe profesor Jurčić, koji objašnjava da problem imamo i s mjerama i bez njih i da ove mjere pokrivaju samo financijski dio, a financije bez proizvodnje ne vrijede.
- Sadašnjim smo mjerama prekrili rupu, ali je nismo napunili, tek trebamo pokriti deficite budućom aktivnošću ako kriza prođe, a ne prođe li - moramo nastaviti prekrivati tu rupu da zadržimo koliko-toliku razinu zaposlenosti i proizvodnje - slikovito objašnjava prof. Jurčić.

KAKO JE U DRUGIM DRŽAVAMA?

- Građani Hrvatske koji rade u inozemstvu koriste poticaje u zemljama u kojima rade, jer su i druge države, poput naše, davale poticaje poslodavcima za zadržavanje radnih mjesta u vrijeme pandemije.
Primjerice, Irska je poslodavcima dala nekoliko tisuća eura da tri mjeseca zadrže zaposlene, njemačka vlada je isto radila s tim da je svakom mikro poduzetniku koji zapošljava do 10 ljudi jednokratno dala 15.000 eura da bi spasila radna mjesta...
I naši ljudi koji rade u tim zemljama mogu koristiti te poticaje. Kad se te mjere iscrpe, vidjet ćemo što će biti, ako ne budu mogli raditi. Dio njih će se vratiti u Hrvatsku jer će im biti preskupo živjeti tamo – kaže analitičar Damir Novotny.


SITUACIJA JASNIJA NAKON ISTEKA MJERA


Analitičari Raiffeisenbank vjeruju da će statistika nakon isteka Vladinih mjera dati jasniju i realniju sliku tržišta rada. Očekuju da će u travnju stopa nezaposlenosti biti 9,6 posto, dok bi se prosječna registrirana godišnja stopa nezaposlenosti ove godine mogla približiti razini iz 2016. godine, kada je iznosila 13 posto.
- U trenutnim okolnostima izgledan je iznimno snažan utjecaj, osobito na djelatnosti vezane na turizam, ali i prerađivačku industriju, koja će u 2020. godini zabilježiti snažan pad. Navedeno će utjecati i na pad potražnje za radom te rast stope nezaposlenosti – smatraju analitičari Raiffeisenbank.

Izvor:Slobodna Dalmacija

Obradila: S.Bo.