Revizija koje nema, pa ima, pa opet nema
16.01.2023
Foto:Ured za državnu reviziju
Ako nema revizije nema ni nezakonitih radnji, pa ispada da je sve u redu.
Što kazati o radu Državnog ureda za reviziju u Hrvatskoj ? Njezin rad je reguliran Zakonom o Državnom uredu za reviziju (NN. 25/19) s kojim se regulira osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada. Sjedište je Državnog ureda je u Zagrebu a sredstva za rad se osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Kada je riječ o ustrojstvu, postoji Središnji ured u Zagrebu i područni uredi, koji djeluju na čitavom području Hrvatske. Detaljnije ustrojstvo i način rada uređuje se statutom i drugim unutarnjim normativnim aktima koje donosi glavni državni revizor.
Za područje Istarske županije, nadležan je područni ured u Pazinu.
Upit Državnom uredu za reviziju
Nedavno sam poslao upit Državnoj reviziji u Zagreb, sa zamolbom da mi pojasne, po kojim se kriterijima, godišnje, biraju jedinice lokalne samouprave, za financijsku reviziju, koju će njihovi državni revizori obaviti širom Hrvatske. Pisao sam Državnoj reviziji, da redovito čitam revizijska izvješća njihovih revizora u raznim JLS, od velikih gradova do malih općina, i primijetio, kako ima lokalnih samouprava, u kojima se revizije ne provode po 5 i više godina, pa me zanima, prema kojem se kriteriju provode financijske revizije u pojedinim JLS?. Ne čini li se i njima u državnoj reviziji, kao i meni promatraču sa strane, da rijetke revizije potiču korupciju i zloporabu vlasti?
Odgovor Državne revizije bio je, da su nadležni za reviziju preko 16.000 subjekata a da je u Uredu trenutno zaposleno 249 državnih revizora, što definitivno pojašnjava zbog čega, između ostalog, može proći, 5 i više godina, a da se ne obavi revizija u nekoj jedinici lokalne samouprave.
Na drugi dio mog upita glede vjerojatnosti da višegodišnji izostanci financijske revizije u JLS, stvaraju uvjete za više korupcije i zloporabe ovlasti, nisam dobio odgovor.
Godišnji program i plan rada Državnog ureda za reviziju
U odgovoru Državnog ureda za reviziju, pojašnjeno mi je, da se financijske revizije u raznim subjektima koji podliježu toj vrsti kontrole, obavljaju prema godišnjem programu i planu poslovanja.
Slobodan sam izreći svoje mišljenje, da nosioci vlasti u JLS (oni umreženi), znaju jako dobro da im za određenu godinu, revizija neće „pokucati na vrata i kopati“ po dokumentaciji. Nedostatak kontrole poslovanja može imati samo jedan učinak a to je porast nezakonitih radnji i odluka, a to znači, i više zloporaba ovlasti i veće rastrošnosti u korištenju javnog novca.
Grad Umag - primjer zakonitog poslovanja ?
Posljednja financijska revizija u Gradu Umagu, obavljena je u vremenu od 20. veljače do 16.kolovoza 2017. za 2016.g. Revizija je dala bezuvjetno mišljenje što znači, da nije imala nekih većih primjedbi.
Za razliku od te zadnje revizije, tokom mandata gradonačelnika Vilija Bassanesea, obavljene su u ranijim razdobljima još 3 financijske revizije.
Prva u mandatu Bassanesea, obavljena je za 2009.g. i to od 14.siječnja do 7.lipnja 2010. Revizija je imala čitav niz primjedbi pa je stoga dala uvjetno mišljenje sa zadatkom gradskoj administraciji da se otklone razni nedostaci.
Druga po redu revizija, obavljena je slijedeće 2010.g. i to u razdoblju od 14.veljače do 7.lipnja 2011. Tom prilikom, bilo je također određenih primjedbi, pa je stoga revizija dala uvjetno mišljenje.
I treća po redu revizija, za 2011.g. koja je obavljena u razdoblju od 21.veljače do 6.srpnja 2012. utvrdila je određene nedostatke, pa je također izdato uvjetno mišljenje.
Ono što treba naglasiti, primjedbe revizije odnosile su se uglavnom na nepravilnosti u postupku javne nabave, nezakonitu upotrebu prihoda od komunalne naknade, nepravilno knjiženje prihoda i rashoda i dr.
Zanimljivo je bilo i kretanje broja zaposlenih u promatranim razdobljima. Grad Umag je 2009. imao 93 zaposlena, 2010.g. 105 zaposlenih, 2011. 111 zaposlenih a 2016. tek 85 zaposlenih. Nije riječ o nikakvoj racionalizaciji broja zaposlenih već o organizacijskim i kadrovskim rošadama. Poznato je primjerice, kompletni premještaj zaposlenika vlastitog pogona ( 30-ak) u gradsku tvrtku „Komunela“ d.o.o. Bilo je i drugih kadrovskih razmještanja kojima se nismo bavili, no međutim, one su imale za cilj, prikazati manji broj zaposlenih od stvarno postojećeg broja. Tek toliko, da se može tvrditi, kako umaška gradska administracija ne buja, i ne rastu troškovi za „birokraciju“.
Iz svega gore navedenog, prema revizijskim izvješćima, može se zaključiti da je nastupilo značajno poboljšanje u načinu vođenja poslovnih knjiga Grada Umaga u 2016.g. u odnosu na 2009.godinu. Što se događalo od 2017. do danas, nije poznato. Godina 2022. g. će biti već šesta godina bez provedene financijske revizije, što smatramo neopravdano dugim razdobljem.
Kako kažu iz Ureda državne revizije u Zagrebu, nemaju dovoljno revizora. Ako nema revizije nema ni nezakonitih radnji, pa ispada da je sve u redu.
Ako je sve u redu u postupanju gradske administracije, nije jasno, zbog čega Grad Umag, nakon što su 01.01.2022.g. stupile na snagu izmjene i dopuna Zakona o proračunu, nije stvorio uvjete za potpunu transparentnost proračuna, na način, da je aplikacija itransparentnost istaknuta u obliku ikone i dobro vidljiva na početnoj stranici Grada Umaga ? Zašto se Grad Umag odlučio, po cijenu da krši zakonske odredbe, omogućiti uvid u isplate sa poslovnog računa, ali samo bolje informatički obrazovanim ljudima ? Evidentno je, „teška srca“ su se u Gradu Umagu (odluka gradonačelnika), odlučili ispoštovati Zakon o proračunu.
Dovoljno je pogledati web stranicu Grada Novigrada i primjetiti u zaglavlju:
Gore navedenog (itransparentnost), nema u zaglavlju Grada Umaga, pa su eventualno zainteresirani za isplate iz gradskog proračuna, primorani potražiti aplikaciju na Google: Grad Umag itransparentnost .
Svime i svačime, pohvalili su se u umaškoj gradskoj administraciji ali da je uvedena aplikacija itransparentnost, još sredinom godine, niti riječi.
Kako državne revizije nije bilo u Gradu Umagu od 2017.g. (za 2016.g.), ne treba se previše čuditi „opuštenosti“ gradske administracije u poslovima i predmetima koje obavlja i izvršava, kada ih nitko izvana, sa državne razine, ne kontrolira.
Piše: Veljko Ivančić
