Smeće naše svagdašnje . novi nastavak

25.09.2021

Smeće naše svagdašnje . novi nastavak

Smeće naše svagdašnje . novi nastavak

Ovih dana vapaj: Gdje odvesti miješani komunalni otpad?. Kaštijun je zatvoren, ne može primiti sav naš otpad, naš, i turista koji su nagrnuli na našu obalu. I tko je kriv, brzo smo prstom uprli u krivce, a ne sagledavši svoj udio u svemu tome. I tko prvi uperi prst svakako zna se;  političari, potom nazovi zeleni (jer zeleno je njihov prihod, njihov stil života), zatim gradonačelnici i njima slični.

Ponajprije da se osvrnem na zelene i gradonačelnike, načelnike i njihov zahtjev za ustavnošću Zakona o komunalnom otpadu. Nisu li oni svojim doprinosom i željom koja ne odgovara stvarnosti uzročnici ovakvog stanja. Nisu li se oni borili da se cijene odvoza  ujednače, a pritom nisu ništa učinili i omogućili da se komunalni otpad   razvrstava sukladno stvarnom stanju. Pitanje što su radili da se dio miješanog komunalnog otpada kompostira. Ništa! Uzeti ću primjer grada Umaga. Prije dvije ili više godina održana je tribina o kvalitetnom odvajanju komunalnog otpada. Na toj veličanstvenoj tribini  rečeno je toliko;  narod bi rekao (bedastoća i obećanja). A i sve te bedastoće istarski zeleni (K.A) uredno  naplatili. Po dostupnim podacima iz gradskih izvještava ta edukacija i sve što je išlo uz nju stajalo je građane grada Umaga 120.000,oo kuna. Tada je veličanstveno najavljen o iz usta gradskih čelnika da će grad Umag prvi uvesti kompostiranje otpada, kvalitetno razvrstavanje komunalnog otpada kao nigdje u Hrvatskoj, pričalo se o reciklaži, o posebnim stanicama koje će razvrstavati otpad, i to sve uz pomoć evropskih fondova. I kako to obično biva nakon veličanstvenih tribina, otišlo se dobro najesti i popiti i uz piće dobro sutradan zaboraviti što se jučer govorilo. A i zašto bi se toga sjetili? Javne službe oprale su savjest da su nešto učinili, javno poduzeće obećalo da će nešto uraditi, a zeleni su to dobro naplatili. I ako što to kod nas biva sada se čudimo. A kažu da je čuđenje prvi oblik čovjekova  razmišljanja.  A smeće se i dalje gomila! I gle naši čelnici probudivši se i  protrljajući krmeljave oči ugledaju   gomilu smeća što stoji pred njihovim vratima. I što dalje pitaju se? Vjerojatno znajući kako se to trebalo riješiti, ali i izbori su bili važniji.  Odgodili probleme za neka buduća vremena, ali već tada vremena  nije bilo. A bilo je makar vremena da se započne s kvalitetnim rješenjima. 

Kao za početak sufinanciranje sredstava za spremnike za kompostiranje komunalnog organskog otpada.  Sa stotinu kuna sufinanciranja po domaćinstvu za nabavu spremnika za kompostiranje privuklo bi se dio građanstva da započne s kompostiranjem  miješanog organskog komunalnog otpada. To nisu bili značajna financijska sredstva u gradskom proračunu nekoliko stotina tisuća kuna ( ako i toliko). Ali uvijek  nalazimo neka preča posla.

Vrlo zanimljivo dogodilo se kada su mnogi gradonačelnici započeli s kampanjom koja je završila i ustavnom tužbom oko odvoza komunalnog otpada i cijene odvoza. Ujednačavanjem cjenika za sve koje odlažu miješani komunalni otpad, a izbjegavajući određivanjem realne cijene odvoza išlo se na uštrb građana, a privilegirani su iznajmljivači, hotelijerske kuće. Mnogi umažani koji se bave tim poslom o tome se neće složiti. Ali određivanjem cijene odvoza po težini (kg, ili litre), izbjegavajući takozvani paušal ostvaruje se ekonomska cijena odvoza što u realnosti donosi korist: s jedne strane brigu kako kvalitetnom i svrsishodnom odlaganju  komunalnog otpada, a s druge strane čistoću grada.

Danas u većini slučajeva ugostiteljske radnje, hoteli, kampovi odbacuju nesvrsishodno mješoviti komunalni otpad.  U većini ne kompostiraju organski otpad, već ga odlažu u spremnike za mješoviti komunalni otpad. Je li se što učinilo na tom pitanju? Odgovor je NE, iako je to u interesu gradskih komunalnih tvrtki, a ujedno i Grada.  

Dosada u kvalitetne spremnike nije uloženo ništa. Već kroz kvalitetne spremnike za odlaganje komunalnog otpada može se reducirati nagomilani komunalni otpad. Danas spremnici za odlaganje plastike obične su baje u koje se ne odbacuje samo plastike već i ostali komunalni otpad, pa čak i na svoje oči viđeno pseći izmeti. (Ovo nije strano ni čelnicima grada). Stoga je potrebno  nabaviti spremnike koji mogu rezati i reciklirati plastiku i plastični otpad, čime bi se u mnogočemu oslobodili Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom.

Ov ih dana javlja se i naš gradonačelnik postavlja o pitanje vlasništva nad Kaštijunom d.o.o. Moj gradonačelniče pitanje Kaštijuna nalazi se tu u našem gradu u našem smeću ili ako je draže u komunalnom otpadu. Vlasništvo neće riješiti našu nebrigu oko komunalnog otpada.

A sada moj gradonačelniče ne kao suradnik Portala Tiramole, već kao običan građanin onaj što uredno izvršava svoje obveze spram javnih gradskih financija. Neka Vam ne bude teško da navratite do dvorišnog prostora između ul. J. Rakovca i Žrtava Fašizma, one gradske neasfaltirane ledine na kojoj se nalaze   spremnici za odlaganje komunalnog otpada. Bilo bi lijepo da s Vama bude i direktor KRO 6. maja u čijoj je nadležnosti posao odvoza i kome su građani povjerili svoje povjerenje pri odvozu komunalnog otpada.  Veliki spremnik s umetanjem kartice obično ne funkcionira iz raznoraznih razloga. Spremnik izgleda kao da magarcu priključite motor, stari ofucani spremnik na koji je montiran aparat s drugačijom namjenom. Na veselje galebova koji uredno odloženo smeće uz ovakav spremnik koji u većini ne radi učinkovito raznesu po dvorišnom prostoru. Smrad koji dopire do stanara koji stanuju uz nazovi „otok spremnika“ dodatak je kojim su stanari nagrađeni za uredno plaćanje astronomskog odvoza komunalnog otpada. A što da se kaže za odlaganje plastike  kao i kartona i papira Spremnici od 1100 litara nedovoljni su za 46 stanova zgrade J. Rakovac dio stanara ul. Žrtava fašizma i dio stanara ulice J. Rakovca. U ove spremnike uredno svoj otpad odlažu i obrtnici koji imaju svoje prostore u zgradi J. Rakovca 10,a,b,c,d,e  Uz to u ova ljetna vremena pridodajte i turiste i mnogo toga biti će Vam jasnije. Moj gradonačelniče to su problemi, a ne Kaštijun, Odavno je naš narod rekao Najprije pometi ispred svojeg dvorišta…….

tekst: Zlatan Varelija