Što je to identitet neke sredine? Što on donosi određenim sredinama?

26.06.2021

Što je to identitet neke sredine? Što on donosi određenim sredinama?

Grad bez identiteta, grad bez duše

Kada se radi o pitanju identiteta određene sredine, obični građani slegnu ramenima, samo neke od njih iritira, nervira, ljuti, a malobrojne potiče. Sredine koje smatraju pitanje identiteta jedno od svojih središnjih razvojnih izazova, jer o tome ovisi pokretanje ljudi, investicija, talenta; grade svoj imidž koji ih određuje, a time ih oblikuje. Jer identitet sredine nije samo priča, jer svaka sredina želi stvoriti svoj identitet na osnovu uvjerljive podloge koja leži u stvarnosti.
O identitetu kao i doživljaju kod drugih ovisi želi li netko doći živjeti u naš grad, raditi, umiroviti se zabaviti se jednom riječju ugodno živjeti. Ali identitet je i središnje pitanje stanovnika neke sredine oko urbanističkog i komunalnog razvoja i vide li žitelji te sredine identitet svojeg grada kao mjesto nedovršenog, netransparentnog praznog, nezaposlenog, nečistog mjesta u kojem obitavaju. U knjizi Destinacija kao brend autora N. Morgana, A. Pritchard i R. Pridea između ostalog nalazimo i na rečenicu: „Želja za boljim imidžom neće učiniti zemlju boljom, grad boljim, ali stvaranje bolje države, boljeg života u gradu rezultirati će boljim imidžom“
Da se razumijemo u Umagu nikada se nije raspravljalo o identitetu grada. To je ostavljeno u svojoj kratkoj povijesti za one kako ovdje vole reći budale. I kada je i netko želio iznijeti tu problematiku nije nailazio na plodno tlo. Jer identitet se ne stvara preko noći i njegov razvoj ima svoju povijest. Evo kako 1911. godine putopisac D. Lončar vidi Umag: Zbijem u nekoliko kuća, pred kojima stoji odbačeno smeće, nekoliko volovskih zaprega koje dovoze sijeno sa sela, i odbačene bačve što čekaju na molu brod da ih odveze stvarna je slika ovog neprepoznatljivog mjesta . 1971. godine Nedeljko Fabrio piše:. Raskošna su hotelska zdanja razbila stoljetni graditeljski sklad svojstven svim našim primorskim mjestima, a sve poradi gospodarski konjunkturne usmjerenosti na turizam koji čini zbroj svih nastojanja vrijednosti žitelja Umaga. Devedesetih se više nitko se ne osvrće na identitet Umaga. I ono malo što govori i piše u carstvu su medijskog zavođenja dovodeći putnike namjernike u duboke zablude. A žitelji Umaga već odavna su svjesni da su izgubili identitet prekomorskog mediteranskog mjesta
Umag, jedan u nizu mediteranskih gradova, stoljećima je i subjekt mediteranske kulture. I on nije pobjegao od svoje dvojnosti. Zimi bez duše prazan u kojem je dobar dio nekadašnje djedovine u rukama nekog stranca, industrije koje nema, za inovaciju više nije spreman i ostaje mu život održava prodajom prostora, prostora koji je na nesreću oduvijek nečiji zavičaj. I upravo bitka za prostor jedino što je ovom djelu Mediterana pa tako i Umagu preostalo. Bitka za prostor, bitka za koncesiju za plažu, ograđivanje prostora, prava na naplatu parkiranja, pristupu mora, prava na vezivanje brodova. I upravo kada lokalna zajednica (čitaj i Umag) negdje dopusti naplaćivanje i ograđivanje plaže, kada dopusti korištenje javnih površina ugostiteljima Mediteran gubi kapilarnu bitku. Danas moje mjesto gubi prostor javnih perivoja, plaža, a postaje prostor cementnih predgrađa, dostavnih skladišta usmrdjelih kuhinja i hipermarketa.
Gubi ono što je najvažnije svoju i budućnost.
Tekst Zlatan Varelija
Drugi dio - Identitet; Jučer, danas, sutra!