18.01.2021
Pogled unutar strukture prihoda i rashoda (prvi dio)
Kako je moguće da je opet planiran rekordni proračun od cca 250 milijuna kuna?!
Gradsko vijeće na sjednici od 2.prosinca 2020. usvojilo je prijedlog proračuna za 2021. godinu.
Proračun je usvojen bez nekih većih primjedbi i gotovo bez rasprave.Nastavljen je tako, svakogodišnji niz uobičajenog postupka donošenja godišnjeg plana gdje ni opozija a još manje pozicija, imaju bilo kakve konkretne primjedbe ili prijedloge proračuna koji se donose za sljedeću godinu.
No, kako to izgleda kada su brojke u pitanju pratite u nastavku ovog našeg komentara i kratke analize. Prilikom donošenja plana proračuna uobičajeno se iskazuju i kolone iz prethodnog razdoblja tj. godine koja je upravo na izmaku. Zbog specifičnosti 2020.god. koja je obilježena pandemijom Covid-19 i značajnog odstupanja od planiranog, činilo mi se prikladnijim uspoređivati stavke proračuna za 2021. sa istovjetnim stavkama izvršenja proračuna iz 2019. god. Financijski gledano, sa aspekta kvalitete punjenja proračuna, interesantno je uzeti u razmatranje i 2010.god. kao baznu godinu usporedbe, jer time možemo sagledati i trend kretanja proračunskih prihoda u desetogodišnjem razdoblju.
Zbog obimnosti stavki koje proračun sadržava, ovu kratku analizu podijeliti ću u tri dijela i tako ih objaviti na stranicama portala Tiramola.U prvom, današnjem članku, komentirati ću proračunske prihode a u sljedećem članku, proračunske rashode. Biti će zanimljiva i usporedba sa drugim, po veličini, sličnim gradovima u Istri ili šire što ću učiniti narednih dana.
Nije mi poznato, da li se gradonačelnik Vili Bassanese, nakon donošenja Proračuna za 2021.g. na Gradskom vijeću, medijski pohvalio rekordnim proračunom za ovu godinu, kao što je to običavao činiti proteklih godina.
Međutim, činjenica je, da je proračun za 2021. planiran u rekordnim ciframa, čak 249.139.000,00 kuna, najviši iznos proračuna dosad, ako izuzmemo 2020.god. kada se zbog pandemije, nije mogao puniti kako je bilo planirano. Toliko se naime milijuna kuna namjerava utrošiti za podmirenje svih troškova gradske uprave, škola, vrtića, muzeja, učilišta, sportskih, kulturnih i drugih ustanova, za komunalne i druge investicijske zahvate u infrastrukturu grada i redovno održavanje objekata itd.
Prodaja gradske imovine postala, jedan od važnijih proračunskih prihoda
Prvo što nam se nameće kao pitanje, kada se navede cifra od gotovo 250 milijuna kuna, otkud novci za ovako goleme troškove lokalnog javnog sektora,investicije i rashode ? Koji su to proračunski prihodi Grada koji iz godine u godinu, tako značajno rastu i omogućavaju ostvarenje rekordnih proračuna?
Ako se vremenski vratimo unazad i „prisjetimo“ se izvještaja o izvršenju proračuna 2010. godine (prva godina čitavog mandata Bassanesea) konstatirati ćemo, da su spomenute godine, ukupni prihodi proračuna iznosili 139.198.806,87 kuna od čega su prihodi poslovanja iznosili 132.738.141,04 kune a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.460.665,83 kune. Kada ostvarene proračunske prihode grada Umaga iz 2010.god. zatim, usporedimo sa ostvarenim proračunskim prihodima u 2019. god. i planiranim u 2021. god. i dobijemo slijedeću „vremensku sliku“:
Površna analiza dovela bi nas do zaključka da su konačno, planirani prihodi poslovanja u 2021. god. veći od ostvarenih u 2010. god., i da je to financijski gledano, pozitivan trend.
Za bolje razumijevanje odnosa između ostvarenih proračunskih prihoda u 2010. i planiranih prihoda u 2021. god. neophodno je analizirati njihovu strukturu po pojedinim grupama konta što ćemo i učiniti. Usporedbi između planiranih prihoda u 2021.god. i ostvarenih prihoda u 2010.god. dodati ćemo i izvršenje proračuna u 2019.god.Tako ćemo usporedbom za te tri godine, vidjeti, što se događalo sa proračunskim prihodima u vremenskom razdoblju 2010.-2021. god . Još bi kvalitetnija analiza bila izrada grafikona sa krivuljama pojedinih proračunskih prihodnih stavki za sve godine promatranog razdoblju ali bi to iziskivalo puno više prostora i strpljenje čitatelja da sve to čita i zaključuje.
Prodaja „obiteljskog srebra“ sudjeluje u ukupnim proračunskim prihodima za 2019. god. sa 15,3 % a u planiranim proračunskim prihodima za 2021.god. sa 11,6 %. U 2010.god. prodaja nefinancijske imovine sudjelovala je u ukupnim proračunskim prihodima sa 4,6%.