Trst je opet „naš“

26.01.2023

Pozdrav iz Trsta!

Ovih dana svjedočimo, masovnom povratku kupaca iz Istre i Rijeke, u Trst. Razlog je poznat, nakon uvođenja eura, hrvatski građani, pohrlili su u kupovinu preko talijanske granice. Državnih granica, Slovenije i Italije, kojih više nema u fizičkom obliku, da te netko pita za osobnu i kuda ideš. Sada smo konačno u Schengenu.

Već prije uvođenja eura u Hrvatskoj, rekao sam sebi, neću više iz principa, piti kavu u Umagu, ako budem morao plaćati „macchiato“ skuplje nego u Trstu. Nažalost, to se i dogodilo, u Trstu se pije „mali kapučino“ za 1,20 ili 1,30 eura a u Umagu  od 1,33 eura prema gore.

Manje plaće ili manje mirovine, a skuplja kava.

Predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković, prijetio se inspekcijama i kaznama, za sve one koji će neopravdano „zaokruživati“ cijene, pretvorbom iz kune u euro. No dogodilo se isto, što i u drugim državama EU kada su uvodile valutu euro, s tom razlikom, da je kod nas u Hrvatskoj, skok cijena u postotku, bio izraženiji. Barem po nečemu, bolji smo od drugih članica EU, imamo više petlje, „maznuti“ kada nam se ukaže prilika.

Netko je kazao, cijene se u tržnoj ekonomiji formiraju slobodno, i nitko ne prisiljava nikoga da pije kavu u kafiću, po novoj višoj cijeni.

Zaista, to što ja neću piti kavu u našim kafićima, neće upropastiti vlasnike barova, ali kada bi svi iz protesta na neko vrijeme zaobilazili barove, možda bi se ugostitelji ipak zamislili i vratili cijene na one prije uvođenja eura.

 Hrvatski euri u Trstu. „Lijepi su i sjaje se.“

 Pitao sam blagajnika u jednoj tršćanskoj knjižari, ima li kakvih poteškoća u prepoznavanju hrvatskih kovanica i kako se privikava na novu realnost. Odgovorio mi je sa smiješkom : „ sono belle queste monetine e lucide“ (lijepe su ove kovanice i sjaje se).

Ipak, knjigu sam platio 24 eura, a sa svega 48 eura, može se kupiti sasvim solidna speža. Dvije knjige ili kolica namirnica, pitanje je sad ? Ponoviti ću, u tržišnoj ekonomiji, nitko te ne sili na ništa, sam biraš u što će potrošiti svoj novac.

Jedino porez i ostale komunalne naknade ne biraš, a u svakom gradu ili općini, imaš lokalnog vlastodršca, koji će odlučiti bez da ikoga pita (ako ima većinu u lokalnom predstavničkom tijelu), koliko duboko će „zavući ruku u tvoj džep“. U demokraciji, eventualno glasaš (sam odlučuješ) a to znači i biraš, jednom u četiri godine, tko će tebi biti „Franjo Tahi“ u razdoblju od 4 godine. Ako si politički pasivan i demokratski nezreo, puštaš da ti i duže vremena, 8,16 ili više godina, „ugnjetač“ bude ista osoba. Sve ovisi o tebi kao (ne)biraču.

 Obilježavanje dana Holokausta i Fojbi

Italija, godišnje obilježava 2 povijesna datuma, 27. siječnja  i 10. veljače. 27. siječnja se obilježava kao svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta, u Italiji poznat kao Giorno della memoria.

U petak, 27.siječnja u 20,30 sati, RAI 1 će emitirati emisiju „Binario 21“, u spomen Židova koji su sa tog kolosijeka 21 na željezničkoj postaji u Milanu, njih više tisuća, odvedeni u poljske i njemačke konc logore, o čemu će govoriti senatorica Liliana Segre, koja je  sve to proživjela kao djevojčica.

Od 2004. g. (odlukom talijanskog parlamenta) obilježava se i 10. veljače kao „Giorno del ricordo“ u spomen stradanja Talijana u fojbama. Kao što je poznato, navedeni datum 1947. g. je poznat kao dan potpisivanja Mirovnog sporazuma u Parizu, na temelju kojeg su odlučene granice između Italije i Jugoslavije, a za nas u Istri, posebno važno, granica STT (Slobodni teritorij Trsta) sa zonom B do rijeke Mirne.

Ove godine, biti će 80-godišnjica ( rujan 1943.) od stradavanja Talijana ali i pripadnika drugih nacionalnosti, u istarskim fojbama. Desno-centristička vlada Italije, sasvim sigurno, posvetiti će posebnu pažnju tim tragičnim događajima iz 2.Svjetskog rata. Može se očekivati i za tu priliku, neka specijalna emisija na talijanskoj državnoj televiziji, iako objektivni povjesničari kažu, da se ti  događaji (holokaust i fojbe) ne mogu stavljati na istu razinu po svojoj tragičnosti.

Sve će biti puno jasnije nakon 10. veljače kada će nova talijanska vlada pokazati svoj stav o fojbama, u odnosu na prethodne vlade, koje nisu bile u ovolikoj mjeri politički desno orijentirane.

Piše: Veljko Ivančić