UMAG I OMIŠALJ, TKO IMA KVALITETNIJI PRORAČUN ? (prvi dio)

06.10.2021

UMAG I OMIŠALJ, TKO IMA KVALITETNIJI PRORAČUN ? (prvi dio)

Djeluje pomalo neobično, uspoređivati grad Umag i općinu Omišalj ,obzirom na razlike u veličini i broj  stanovnika. Srećom, to je moguće ako kvantitativne pokazatelje, stavimo u relativne odnose i pažnju usmjerimo na kvalitetu proračuna putem analize strukture prihoda i rashoda.

Grad Umag prema popisu iz 2011.god. ima 13.467 stanovnika a općina Omišalj 2.983. Odnos u broju stanovništva je 1 : 4,5 u korist Umaga. Uzimajući u obzir protek vremena, punih 10 godina od tog popisa stanovništva, čini se puno vjerodostojnije uzeti kao mjerilo broj birača sa nedavnih lokalnih izbora.

U svibnju mjesecu, Umag je brojio 12.797 birača a Omišalj 3.141.Vidljivo je, Umag ima u 2021.god., 670 stanovnika s pravom glasa manje od ukupnog broja stanovnika iz 2011. a Omišalj ima, 158 punoljetnih stanovnika  s pravom glasa više, u odnosu na broj stanovnika prema popisu iz te godine. Sve to govori, demografski promatrano (mehanički priliv stanovništva ili prirodni natalitet), općina Omišalj je dinamičnija od Grada Umaga, o čemu ćemo više pisati nakon što budu objavljeni podaci koncem godine, od popisa stanovništva koji je pravo u toku. Odnos građana s pravom glasa je slijedeći : Umag 4,07 stanovnika prema jednom stanovniku općine Omišalj.

Rezultati lokalnih izbora

Na svibanjskim lokalnim izborima, izlaznost birača u Umagu bila je 34,71 % a u Omišlju 46,10 %. Razlika od 11,39 % između ove dvije JLS ukazuje da je biračko tijelo u Omišlju bilo motiviranije za izlazak na birališta, odnosno da birači vjeruju i veći su optimisti da zaokruživanjem glasačkog listića mogu utjecati na konačni rezultat izbora.Za razliku od Omišlja, birači u Umagu su nemotivirani gotovo apatični i ne vjeruju u mogućnost mijenjanja postojeće situacije sa izvršnom i predstavničkom vlašću u svome gradu.

Rezultati glasanja za općinsko odnosno gradsko vijeće također ukazuju na povjerenje koje glasači imaju prema vladajućem SDP-u u tim dvjema lokalnim samoupravama.

SDP je u općini Omišalj izašao sa samostalnom listom za gradsko vijeće i dobio većinu od 56,61 % glasova. U Umagu, SDP je izašao sa zajedničkom listom sa HNS-om i HSU-om i dobio 46,99% glasova.

Ne treba zaboraviti da su listu umaškog SDP-a neformalno podržavale i nacionalne manjine Bošnjaka, Srba i Slovenaca. Zahvaljujući D'Hontovoj metodi preračunavanja glasova, umaški SDP dobio je većinu mandata u Gradskom vijeću. Prezentirani podaci jasno ukazuju na ugled i povjerenje koje SDP-ovci Omišlja imaju kod svog biračkog tijela naspram SDP-a u Umagu.

Zanimljiva je i usporedba ostvarenih rezultata glasovanja za načelnika općine u Omišlju i gradonačelnika Grada Umaga.

Kandidatkinja Mirela Ahmetović je u Omišlju dobila 809 glasova od mogućih 1.448 tj. 56,61 % a Vili Bassanese 2.911 glasova od mogućih 4.442 tj. 65,53%. Iako pozitivan pokazatelj za Bassanesea, rezultat glasanja je pokazao određenu homogenizaciju biračkog tijela prema starom-novom gradonačelniku.

Usporedba proračuna Umag – Omišalj

Baza za usporedbu su planirani proračuni Umaga i Omišlja za 2021.godinu.

Konto        OPIS                                           U M A G                             O M I Š A L J                        Koef.

                                                                            1                 %                        2                     %            1 : 2

6        PRIHODI POSLOVANJA              164.736.111        100              34.330.167          100             4,8

61      Prihodi od poreza                         40.349.944         24,5           15.204.547            44,3          2,6

611    Porez i prirez na dohodak           25.444.944           -                  8.569.547              -              2,4

613    Porezi na imovinu                         14.000.000           -                  6.610.000               -             3,0

614   Porezi na robu i usluge                         905.000           -                  25.000                  -

63     Pomoći iz inoz. i od subjekata        

          unutar općeg proračuna                 45.630.679        27,7           1.657.028              4,8               26,2   

64     Prihodi od imovine                             6.369.706          3,9           4.563.000             13,3              1,1

65     Prih.od admin. I uprav. prist.           69.230.555       35,6         12.266.843                35,7             5,2

66     Prih. od prodaje robe i usluga            2.806.875         1,7              538.750                1,6              28,1

68     Kazne, upravne mjere i ostalo               348.350         0,2              100.000                0,3               3,5

7 PRIHODI OD PRODAJE

    NEFINANC.IMOVINE                               21.757.457         -                  25.000                  -                      -

8 PRIMICI OD FINANC.IMOV.                    20.000.000         -                  30.000                  -                     -

9  PRENESENA VLASTITA SREDSTVA

    IZ PRETHODNIH GODINA                       63.349.431         -              3.571.233                                   17,7

PRIHODI I PRIMICI SA PRENESENIM

SREDSTVIMA IZ PRETHODNE GODINE   269.843.000        -                 37.956.400                                     7,1      

Što pokazuje usporedba proračunskih prihoda Umaga i Omišlja ?

Ovogodišnji rekordni proračun Grada Umaga u iznosu od 269.843.000 kuna ima vrlo jasne i razumljive pokazatelje svoje veličine.

Na prvome mjestu, po visini iznosa, su prenesena vlastita sredstva iz prethodnog razdoblja i to 63.349.431 kunu odnosno 23,5% od ukupnih prihoda i primitaka. To su neutrošena sredstva iz prethodnog razdoblja a to znači da nisu bili realizirani određeni ranije planirani programi i projekti.

Općina Omišalj tih prenesenih sredstava ima 3.571.233 kune odnosno 9,4% od  prihoda i primitaka što govori da su se njihovi ranije planirani projekti uspješnije realizirali i sredstva utrošila.

Druga značajna stavka u planiranim prihodima Grada Umaga je prodaja nefinancijske imovine i to u iznosu od 21.757.457 kuna odnosno 8,1 % od ukupnih prihoda i primitaka.

Općina Omišalj je planirala svega 25.000 kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine.Za razliku od Umaga, Omišalj svoje proračunske prihode ne temelji na prodaji gradske imovine.

Visoka je stavka i kredita odnosno primitaka od financijskog zaduživanja u iznosu od 20.000.000 kuna što iznosi 7,4% od ukupnih proračunskih prihoda i primitaka Grada Umaga .

Općina Omišalj planira u 2021. zadužiti se svega 30.000 kuna. Umag se značajno zadužuje a Omišalj to čini u malom, simboličnom iznosu.

Ništa bolju financijsku situaciju Umag nema niti sa redovnim proračunskim prihodima. Tako npr. Umag planira ostvariti 40.349.944 kuna prihoda od poreza što je 24,5% od prihoda poslovanja dok Omišalj planira ostvariti 15.204.547 kuna prihoda od poreza što je 44,3% od prihoda poslovanja.

Za Umag je još poraznije ako se uzme omjer broja birača (punoljetni građani) koji pokazuje da Umag ima 4 puta više građana-birača od Omišlja ali samo 2,6 puta veće planirane porezne prihode.

Stanje je još drastičnije ako se usporede planirani prihodi od poreza i prireza na dohodak.

Umag već dugi niz godina ima prirez na dohodak od 6% a to znači i manje plaće zaposlenih za taj postotak obračunat na porez na dohodak dok Omišalj nema uveden prirez na dohodak.

Umag planira ostvariti u 2021.god. prihode od poreza i prireza na dohodak u iznosu od  25.444.944 odnosno 15,4% od prihoda poslovanja a Omišalj 8.569.547 kuna odnosno 25,0 % od prihoda poslovanja.

Od tog iznosa prihoda poreza i prireza na dohodak, u Umagu, na prirez otpada planiranih 1.900.000,00 kuna.

U ovom najvažnijem pokazatelju snage gospodarstva i stope zaposlenosti, Umag opet „gubi utrku“ sa Omišljem jer odnos je 3:1 za Umag što je opet manje od međusobnog odnosa u broju građana birača a bez prireza, odnos je tek 2,7 : 1.

Važno je također za spomenuti, Omišalj je ukinuo porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića koji iznosi 3%, sa ciljem pomoći djelatnosti ugostiteljstva a Umag planira ostvariti 900.000 kuna tog lokalnog poreza.

Kada se razmatra struktura proračunskih prihoda i uspoređuju proračuni Grada Umaga i Omišlja, upadaju u oči još 2 vrlo značajna prihoda.

Konto 63 – Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. Umag je planirao 45.630.679 kuna tj. 27,7% od prihoda poslovanja, konto 6.Omišalj je planirao 1.657.028 kuna tog prihoda odnosno 4,8% od prihoda poslovanje. Ovi pokazatelji govore da se Umag u puno većoj mjeri oslanja na pomoći izvana, inozemstva i državnog proračuna.

Najznačajnija pomoć iz državne riznice odnosi se na redovnu djelatnost škola koja iznosi 16.685.025 kuna i sanaciju odlagališta komunalnog otpada u Donjem Picudu u iznosu od 15.000.000 kuna, vatrogastvo, udio suosnivača 2.144.938 kuna. Planirane pomoći iz EU iznose 4.361.316 kuna od čega se najviše, 2.836.000 kuna odnosi na izgradnju vrtića u Murinama.

Pored ovih pomoći, tu su još i sredstva pomoći za izravnanja decentraliziranih funkcija u osnovnom obrazovanju i vatrogastvu te druge pomoći.

Za razliku od Umaga, općina Omišalj tih vanjskih pomoći ima puno manje (u skladu s potrebama) ali za nas važan pokazatelj, u strukturi proračunskih prihoda, puno manji udio, 4,8% Omišalj prema 27,7% Umag te je stoga slika kvalitete proračuna značajno drugačija.

Konto 65- Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, planirani su u rekordnom iznosu od 69.230.555 kuna i najvećim dijelom se odnose na komunalni doprinos i komunalnu naknadu. To je rezultat velikih turističkih ulaganja posebice na području Savudrije i Crvenog vrha, s time da se naplaćeni komunalni doprinos (namjenska sredstva) u dobroj mjeri vraća ulaganjem u cestovnu i drugu infrastrukturu na samu lokaciju započetih investicija.

Optimalna alokacija potrošnje javnog novca spada u drugu priču, u analizu kvalitete  rashoda proračuna Grada Umaga i usporedbe sa općinom Omišalj.

O tome u drugom nastavku članka usporedbe Grad Umag-Općina Omišalj.

Piše i analizira: Veljko Ivančić