06.10.2021
UMAG I OMIŠALJ, TKO IMA KVALITETNIJI PRORAČUN ? (prvi dio)
Djeluje pomalo neobično, uspoređivati grad Umag i općinu Omišalj ,obzirom na razlike u veličini i broj stanovnika. Srećom, to je moguće ako kvantitativne pokazatelje, stavimo u relativne odnose i pažnju usmjerimo na kvalitetu proračuna putem analize strukture prihoda i rashoda.
Grad Umag prema popisu iz 2011.god. ima 13.467 stanovnika a općina Omišalj 2.983. Odnos u broju stanovništva je 1 : 4,5 u korist Umaga. Uzimajući u obzir protek vremena, punih 10 godina od tog popisa stanovništva, čini se puno vjerodostojnije uzeti kao mjerilo broj birača sa nedavnih lokalnih izbora.
U svibnju mjesecu, Umag je brojio 12.797 birača a Omišalj 3.141.Vidljivo je, Umag ima u 2021.god., 670 stanovnika s pravom glasa manje od ukupnog broja stanovnika iz 2011. a Omišalj ima, 158 punoljetnih stanovnika s pravom glasa više, u odnosu na broj stanovnika prema popisu iz te godine. Sve to govori, demografski promatrano (mehanički priliv stanovništva ili prirodni natalitet), općina Omišalj je dinamičnija od Grada Umaga, o čemu ćemo više pisati nakon što budu objavljeni podaci koncem godine, od popisa stanovništva koji je pravo u toku. Odnos građana s pravom glasa je slijedeći : Umag 4,07 stanovnika prema jednom stanovniku općine Omišalj.
Rezultati lokalnih izbora
Na svibanjskim lokalnim izborima, izlaznost birača u Umagu bila je 34,71 % a u Omišlju 46,10 %. Razlika od 11,39 % između ove dvije JLS ukazuje da je biračko tijelo u Omišlju bilo motiviranije za izlazak na birališta, odnosno da birači vjeruju i veći su optimisti da zaokruživanjem glasačkog listića mogu utjecati na konačni rezultat izbora.Za razliku od Omišlja, birači u Umagu su nemotivirani gotovo apatični i ne vjeruju u mogućnost mijenjanja postojeće situacije sa izvršnom i predstavničkom vlašću u svome gradu.
Rezultati glasanja za općinsko odnosno gradsko vijeće također ukazuju na povjerenje koje glasači imaju prema vladajućem SDP-u u tim dvjema lokalnim samoupravama.
SDP je u općini Omišalj izašao sa samostalnom listom za gradsko vijeće i dobio većinu od 56,61 % glasova. U Umagu, SDP je izašao sa zajedničkom listom sa HNS-om i HSU-om i dobio 46,99% glasova.
Ne treba zaboraviti da su listu umaškog SDP-a neformalno podržavale i nacionalne manjine Bošnjaka, Srba i Slovenaca. Zahvaljujući D'Hontovoj metodi preračunavanja glasova, umaški SDP dobio je većinu mandata u Gradskom vijeću. Prezentirani podaci jasno ukazuju na ugled i povjerenje koje SDP-ovci Omišlja imaju kod svog biračkog tijela naspram SDP-a u Umagu.
Zanimljiva je i usporedba ostvarenih rezultata glasovanja za načelnika općine u Omišlju i gradonačelnika Grada Umaga.
Kandidatkinja Mirela Ahmetović je u Omišlju dobila 809 glasova od mogućih 1.448 tj. 56,61 % a Vili Bassanese 2.911 glasova od mogućih 4.442 tj. 65,53%. Iako pozitivan pokazatelj za Bassanesea, rezultat glasanja je pokazao određenu homogenizaciju biračkog tijela prema starom-novom gradonačelniku.
Usporedba proračuna Umag – Omišalj
Baza za usporedbu su planirani proračuni Umaga i Omišlja za 2021.godinu.
Konto OPIS U M A G O M I Š A L J Koef.
1 % 2 % 1 : 2
6 PRIHODI POSLOVANJA 164.736.111 100 34.330.167 100 4,8
61 Prihodi od poreza 40.349.944 24,5 15.204.547 44,3 2,6
611 Porez i prirez na dohodak 25.444.944 - 8.569.547 - 2,4
613 Porezi na imovinu 14.000.000 - 6.610.000 - 3,0
614 Porezi na robu i usluge 905.000 - 25.000 -
63 Pomoći iz inoz. i od subjekata
unutar općeg proračuna 45.630.679 27,7 1.657.028 4,8 26,2
64 Prihodi od imovine 6.369.706 3,9 4.563.000 13,3 1,1
65 Prih.od admin. I uprav. prist. 69.230.555 35,6 12.266.843 35,7 5,2
66 Prih. od prodaje robe i usluga 2.806.875 1,7 538.750 1,6 28,1
68 Kazne, upravne mjere i ostalo 348.350 0,2 100.000 0,3 3,5
7 PRIHODI OD PRODAJE
NEFINANC.IMOVINE 21.757.457 - 25.000 - -
8 PRIMICI OD FINANC.IMOV. 20.000.000 - 30.000 - -
9 PRENESENA VLASTITA SREDSTVA
IZ PRETHODNIH GODINA 63.349.431 - 3.571.233 17,7
PRIHODI I PRIMICI SA PRENESENIM
SREDSTVIMA IZ PRETHODNE GODINE 269.843.000 - 37.956.400 7,1
Što pokazuje usporedba proračunskih prihoda Umaga i Omišlja ?
Ovogodišnji rekordni proračun Grada Umaga u iznosu od 269.843.000 kuna ima vrlo jasne i razumljive pokazatelje svoje veličine.
Na prvome mjestu, po visini iznosa, su prenesena vlastita sredstva iz prethodnog razdoblja i to 63.349.431 kunu odnosno 23,5% od ukupnih prihoda i primitaka. To su neutrošena sredstva iz prethodnog razdoblja a to znači da nisu bili realizirani određeni ranije planirani programi i projekti.
Općina Omišalj tih prenesenih sredstava ima 3.571.233 kune odnosno 9,4% od prihoda i primitaka što govori da su se njihovi ranije planirani projekti uspješnije realizirali i sredstva utrošila.
Druga značajna stavka u planiranim prihodima Grada Umaga je prodaja nefinancijske imovine i to u iznosu od 21.757.457 kuna odnosno 8,1 % od ukupnih prihoda i primitaka.
Općina Omišalj je planirala svega 25.000 kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine.Za razliku od Umaga, Omišalj svoje proračunske prihode ne temelji na prodaji gradske imovine.
Visoka je stavka i kredita odnosno primitaka od financijskog zaduživanja u iznosu od 20.000.000 kuna što iznosi 7,4% od ukupnih proračunskih prihoda i primitaka Grada Umaga .
Općina Omišalj planira u 2021. zadužiti se svega 30.000 kuna. Umag se značajno zadužuje a Omišalj to čini u malom, simboličnom iznosu.
Ništa bolju financijsku situaciju Umag nema niti sa redovnim proračunskim prihodima. Tako npr. Umag planira ostvariti 40.349.944 kuna prihoda od poreza što je 24,5% od prihoda poslovanja dok Omišalj planira ostvariti 15.204.547 kuna prihoda od poreza što je 44,3% od prihoda poslovanja.
Za Umag je još poraznije ako se uzme omjer broja birača (punoljetni građani) koji pokazuje da Umag ima 4 puta više građana-birača od Omišlja ali samo 2,6 puta veće planirane porezne prihode.
Stanje je još drastičnije ako se usporede planirani prihodi od poreza i prireza na dohodak.
Umag već dugi niz godina ima prirez na dohodak od 6% a to znači i manje plaće zaposlenih za taj postotak obračunat na porez na dohodak dok Omišalj nema uveden prirez na dohodak.
Umag planira ostvariti u 2021.god. prihode od poreza i prireza na dohodak u iznosu od 25.444.944 odnosno 15,4% od prihoda poslovanja a Omišalj 8.569.547 kuna odnosno 25,0 % od prihoda poslovanja.
Od tog iznosa prihoda poreza i prireza na dohodak, u Umagu, na prirez otpada planiranih 1.900.000,00 kuna.
U ovom najvažnijem pokazatelju snage gospodarstva i stope zaposlenosti, Umag opet „gubi utrku“ sa Omišljem jer odnos je 3:1 za Umag što je opet manje od međusobnog odnosa u broju građana birača a bez prireza, odnos je tek 2,7 : 1.
Važno je također za spomenuti, Omišalj je ukinuo porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića koji iznosi 3%, sa ciljem pomoći djelatnosti ugostiteljstva a Umag planira ostvariti 900.000 kuna tog lokalnog poreza.
Kada se razmatra struktura proračunskih prihoda i uspoređuju proračuni Grada Umaga i Omišlja, upadaju u oči još 2 vrlo značajna prihoda.
Konto 63 – Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. Umag je planirao 45.630.679 kuna tj. 27,7% od prihoda poslovanja, konto 6.Omišalj je planirao 1.657.028 kuna tog prihoda odnosno 4,8% od prihoda poslovanje. Ovi pokazatelji govore da se Umag u puno većoj mjeri oslanja na pomoći izvana, inozemstva i državnog proračuna.
Najznačajnija pomoć iz državne riznice odnosi se na redovnu djelatnost škola koja iznosi 16.685.025 kuna i sanaciju odlagališta komunalnog otpada u Donjem Picudu u iznosu od 15.000.000 kuna, vatrogastvo, udio suosnivača 2.144.938 kuna. Planirane pomoći iz EU iznose 4.361.316 kuna od čega se najviše, 2.836.000 kuna odnosi na izgradnju vrtića u Murinama.
Pored ovih pomoći, tu su još i sredstva pomoći za izravnanja decentraliziranih funkcija u osnovnom obrazovanju i vatrogastvu te druge pomoći.
Za razliku od Umaga, općina Omišalj tih vanjskih pomoći ima puno manje (u skladu s potrebama) ali za nas važan pokazatelj, u strukturi proračunskih prihoda, puno manji udio, 4,8% Omišalj prema 27,7% Umag te je stoga slika kvalitete proračuna značajno drugačija.
Konto 65- Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, planirani su u rekordnom iznosu od 69.230.555 kuna i najvećim dijelom se odnose na komunalni doprinos i komunalnu naknadu. To je rezultat velikih turističkih ulaganja posebice na području Savudrije i Crvenog vrha, s time da se naplaćeni komunalni doprinos (namjenska sredstva) u dobroj mjeri vraća ulaganjem u cestovnu i drugu infrastrukturu na samu lokaciju započetih investicija.
Optimalna alokacija potrošnje javnog novca spada u drugu priču, u analizu kvalitete rashoda proračuna Grada Umaga i usporedbe sa općinom Omišalj.
O tome u drugom nastavku članka usporedbe Grad Umag-Općina Omišalj.
Piše i analizira: Veljko Ivančić