Umag na dnu ljestvice gospodarskog razvoja u Istri. Lažu li brojevi?

20.10.2020

Umag na dnu ljestvice gospodarskog razvoja u Istri. Lažu li brojevi?

Tko to obmanjuje narod!

Gospodarstvo na području Grada Umaga, po stanovništvu najbrojnije lokalne jedinice područja Bujštine u zadnjih desetak godina nalazi se u evidentnom padu. Nekada je bivša općina Umag držala treće mjesto po iznosu društvenog proizvoda po glavi stanovnika. Danas pokazatelji društvenog razvoja govore sasvim nešto drugo. Najnoviji podaci statističkog zavoda (DSZ)i Finacijske Agencije (Fina)svrstavaju Umag u gradove s gotovo najvećim padom zaposlenosti u pravnom sektoru, a što ujedno pokazatelj je i gospodarskog stanja. Što nam govore statistički podaci. Usporediti ćemo istarske gradove jednake veličine kao Umag ili njemu slične u razdoblju od 2011. do zaključno 2019. g.

Pregled zbirnog stanja zaposlenih kod svih pravnih subjekata

Umag (2011. g., 4227; 2019.g., 4023), pad -204 ili -5%, Poreč (2011.g., 5868; 2019. g., 7635) rast +1767 ili 30 %, Rovinj (2011. g., 4660; 2019.g., 5049) rast +389 ili 8,5%, Pazin (2011.g., 3104; 2019.g., 3183) rast +79 ili 2%, Buje (2011.g.,1689; 2019g., 1421 ) pad -268 ili -19% i Vodnjan (2011.g., 528; 2019.g., 1157) rast+628 ili 119%.
Pregled stanja u poduzetništvu

Pregled stanja kod poduzetnika

Nastavno, u pregledniku Fine iz prosinca 2018. godine (prikupljamo podatke za 2019.) po gradovima i općinama, najviše poduzetnika zabilježeno je u Gradu Puli, ukupno njih 2.968 sa 14.890 zaposlenih. Drugo mjesto zauzima Poreč sa 1.383 poduzetnika i 10.787 zaposlenih, treći je Rovinj sa 910 poduzetnika i 5.315 zaposlenih, Labin sa 520 poduzetnika i 3.058 zaposlenih, Umag sa 1.066 poduzetnika i 2.801 zaposlenim, Buzet sa 264 poduzetnika i 2.524 zaposlena, Pazin sa 335 poduzetnika i 2.220 zaposlenih, Novigrad 433 poduzetnika i 1585 zaposlenih, Vodnjan sa 224 poduzetnika i 1.479 zaposlenih te Buje sa 414 poduzetnika i 1.081 zaposlenim.

Najviša isplaćena plaća kod poduzetnika u Rovinju

Što se prosječno isplaćenih neto plaća tiče kod spomenutih poduzetnika/poslodavaca prvo mjesto zauzima Rovinj sa neto isplaćenom plaćom od 7.140 kuna (11.486 bto), Vodnjan sa 7.015 kuna (11.790 bto), Novigrad sa 6.238 kuna (9.262 bto) , Poreč sa 5.764 kuna (9.726 bto), Buzet sa 5.791 kuna (9.109 bto), Pula sa 5.568 kuna (8.835 bto), Pazin sa 5.519 kuna (8.648 bto), Labin sa 5.370 kuna (8.636 bto), Buje sa 5.290 kuna (8.227 bto) i na začelju su poduzetnici Umaga sa prosječnom plaćom od 4.765 kuna (7.490 bto).

Umag godinama tone u gospodarsku krizu

Prvi i osnovni pokazatelj krize gospodarstva je broj zaposlenika koji je u Umagu izražen s 5% negativnog trenda. Ako usporedimo Umag i slične gradove u Istri vidljivo je da je Umag spram ostalih gradova u silaznoj putanji gospodarskog rasta. Usporedimo li ga s Porečom čija zaposlenost je uvećana za 30% , ili Rovinja čija zaposlenost u osma godina iznosi cirka 8,5%, vidljivi su rezultati umaške gospodarske krize. Ovome moramo nadodati i vrlo velik trend fluktuacije radne snage koja iz godine u godinu iznosi u prosjeku za razdoblje 2011.-2019. cirka 15% radno aktivnog stanovništva. Ovome je glavni uzrok oslanjanje gospodarstva na turistički segment.

Pandemija ne traje deset godina!

Zanimljivo je da Umagu u zadnji desetak godina nije niknuo nijedan gospodarsko- industrijski subjekt, već jedino niču trgovački lanci kladionice, automat klubovi od kojih žitelji Umaga nemaju značajnije koristi. Ovakvo stanje gospodarstva usko je vezano i za lokalno političko vodstvo koje upravlja gradom, jer kao takvo nije u stanju sagledati razvoj, a niti nema viziju gospodarskog razvoja grada. Ustanova koje treba brinuti o gospodarskom razvoju političko je tijelo i potkapacitirano svojim znanjem kao i mogućnostima. U mnogim gradovima koje sam upoznao stvorena su savjetodavna gospodarska vijeća od bivših i sadašnjih poduzetnika koje daje prijedloge razvoja grada i čiji rezultati su vidljivi. (Klanjec, Stankovci, Sveta Nedjelja …). Umaški gradski proračun puni se prodajom zemlje obiteljskog srebra ali i prodaja nije u funkciji razvoja već samo potrošnje.
Za 2020. godinu gospodarski podaci za Umag biti će još jače poražavajući, a kriviti samo pandemiju zbog toga je neumješno. Bilo bi bolje sagledati stvarne činjenice jer pogledati istinu u oči ma koliko bila ona bolna faktor je napretka. A ovako zavaravati pučanstvo lažnim i ishitrenim obećanjima sve u očuvanju vlasti oduvijek se kroz historiju obijalo o glavu, a ponekad i to historija poznaje i drugačije završetke.

Piše: Zlatan Varelija