Umag : Priroda se guši zbog divljih deponija, a rastu i „crna“ odlagališta otpada

26.02.2021

Umag : Priroda se guši zbog divljih deponija, a rastu i „crna“ odlagališta otpada

Ne rješavanjem problema, profitiraju ilegalci

Umag - Sve češće naši sugrađani nazivaju uredništvo portala Tiramola žaleći se na divlja odlagališta otpada koja se gomilaju u okolnim šumarcima grada. Šalju nam i zastrašujuće fotografije koje svjedoče o tim prizorima. Ponukani istima obišli smo samo manji dio divljih deponija na području oko Vilanije, Ungarije, Valdemata, Savudrije, a preostale strane svijeta, izvan centra grada ostavili smo za neku drugu priliku. Tužan je pogled na lijepe prirodne krajobraze zagušene kojekakvim smećem, a najčešće se radi o građevinskom otpadu. Zatekli smo i mjesta, uglavnom poljoprivredne čestice na kojima su se domišljati „građevinari“ dosjetili razvijati i privatni biznis, podigavši iza improviziranih zaštitnih ograda na terenima daleko od očiju, svoj privatni deponij građevinskog inertnog otpada i reciklažno postrojenje. Pretvaraju građevinski otpad u sekundarnu sirovinu, nezakonito i, možebitno bez propisnog izdavanja računa trećoj osobi. Ima tu kruha kao u priči za razne inspekcijske nadzore, ali prvenstveno bi trebali komunalni redari odraditi svoj terenski posao za koji su dobro plaćeni, a manje se motati samo po centru grada ili pritajeni stajati na šankovima kafića (pa čak i u koronadoba!).
Zbog pasivizacije gradske vlasti kad se ukazuje na prisutnost ovog „zagađujućeg“ problema, nameće se pitanje, ne pogoduje li se takvom situacijom krajnjem poticanju razvoja crnog tržišta u bavljenju bizinisom sa građevinskim „smećem“ kojega se u Umagu nema gdje propisno odložiti i preraditi.

Odlagalište građevinskog otpada na Valdematu čeka izgradnju od 2012. godine

Podsjećamo, već 2012. godine je RH dala Gradu Umagu na upravljanje u zoni Valdemata (sjeverno od Ungarije, preko puta ex Trčke) pašnjak površine 28.015 četvornih metara na rok od 10 godina za izgradnju komunalno servisne građevine - postrojenja za reciklažu građevinskog materijala u skladu s pribavljenom lokacijskom dozvolom Grada, još iz 2010. godine (!!!), te ustupila i suvlasnički dio oranice površine 39. 874 četvornih metra, radi izgradnje komunalno-servisne građevne - deponije neiskoristivog građevinskog materijala, također u skladu sa lokacijskom dozvolom Grada ishođenoj u istoj 2010.godini (!!!.). U potpisanim je ugovorima bio zadan rok izgradnje te servisno-komunalne infrastrukture do 2015. godine, za što je postojala građevinska dozvola. Međutim, Grad nije ni započeo s gradnjom, a kamoli da je Valdemat stavljen u funkciju i na uslugu brojnih građevinara i stanovnika grada. Nažalost, u međuvremenu je godinama na misteriozan način eksploatirano državno humusno tlo na Valdematu i nestajalo u kamionima u nepoznatom pravcu, voženo puteljcima kroz šumu iza Ungarije. Nikada nije na gradskom vijeću pojašnjeno kamo su nestajale tone i tone tog plodnog tla i da li je Država bila upoznata s time, odnosno izdala odobrenje za eksploataciju humusnog tla za koje postoji poseban Zakon o načinu korištenja. Sve je to ostalo pod velom tajne.

Raskid ugovora 2015. zbog nepoštivanja uvjeta

S obzirom da je u 2015. Država (Agencija) raskinula ugovor s Gradom po sili zakona (ex lege) jer u Gradu nisu započeli s gradnjom komunalno-servisne zone Valdeamata, nastao je zrakoprazan prostor i panična situacija kad je gradski vijećnik i predsjednik IDS- a Daglas Koraca razmontirao cijeli slučaj na gradskom vijeću, 2017. godine pokazavši za govornicom Ugovore koje iz Grada Umaga nisu konzumirali za realizaciju projekta na Valdematu. Poznato je da su neki viđeniji funkcioneri i pročelnici iz Grada tada hodočastili u Ministarstvo državne imovine kod ministra Gorana Marića, koji je potom, nakon izglasanih odluka Vlade Republike Hrvatske pohodio neke istarske Gradove „donijevši“ u 2018. godini velike nekretninske darove mnogim gradovima i općinama Istre za realizaciju projekata od strateške važnosti za daljnji rast i razvoj gradova i općina Istre. Tako su tom istom odlukom Vlade Gradu Umagu ustupljene, uz ostale nekretnine (tu je i čestica tržnice), ponovno i parcele (dvije) od cca 6 ha plodne zemlje u zoni Valdemata za izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog materijala i deponija neiskoristivog građevinskog otpada. Dakle, osam godina iz Grada Umaga nisu bili u stanju realizirati svoju ugovorom preuzetu obvezu iz 2012. godine, pa ispada da ih je Država, valjda, nagradila za taj nerad darovanjem tog istog zemljišta na Valdeamtu, ili još apsurdnije, nagradila kao kakve „Najotpadnike“ - promicatalje zagađenja okoliša zbog svoje inertnosti. Kakve li blasfemije, nositi titulu „Smart city- Green city“, a put do te uznosite sintagme je popločen „smećem“ u najljepšim dijelovima prirode kojom je Umag zagrljen?!

Obećano dovršenje Valdemata 2020. godine

Još interesantnije je, kako je na moje izravno pitanje upućeno Mariću, tada kao novinarke Glasa Istre, postavljeno u Novigradu u ožujku 2018., da li Država daruje opet ono isto zemljište u zoni Valdemata radi kojega je raskinula ugovor s Gradom jer nisu postupili prema uvjetima iz njega (2015.),tj. sagradili u zadanom roku komunalno –servisnu infrastrukturu, ministar odgovorio da ne zna radi se o istim česticama?! A gradonačlnik se potom javno pohvalio, ne osvrćući se na „grijehe prošlosti“, da će deponij i reciklažno postrojenje biti gotovo tj. stavljeno u funkciju do 2020. godine. Ab ovo!!! Što se naravno nije dogodilo. Međutim, gradi se srednjoškolska zgrada ( bez pravovaljane informacije hoće li biti uvrštena u mrežu školstva i kojeg će usmjerenja biti ustanova), betonira (devastira se) se priobalna šetnica Špina –Sv. Pelegrin, krče borovi na tom putu, optače mramornom zavjesom umaška šetnica, na Obali dr. Franje Tuđmana…, novaca se ima, ali deponij i postrojenje za građevinski otpad još nije na listi prioriteta. Umag je jedini ili jedan od malobrojnih gradova u Istri koji nema izgrađeno odlagalište i reciklažno postrojenje građevinskog otpada, a istovremeno je jedno od najvećih investicijskih gradilišta u regiji!

Zar nitko nije kriv?!

Gdje će Umažani odvoziti građevinski otpad do „pitajboga“ koje roka izgradnje deponija na Valdematu?! Tko je odgovoran za nastalo stanje i štetu od zatrpavanja ili čak i zakopavanja otpadnog materijala ispod zemlje ili mijenjanja krajobraznih vizura taloženjem građevinskog otpada u prirodi izvan urbanih dijelova grada? Pitanja su koja nužno traže odgovor.

Još je rano za život na Marsu

Nemojmo zaboraviti da je ovo naš je jedini planet koji imamo i ne postoji rezervno mjesto za život. Sve intervencije i edukacije koje dolaze iz EU vezane uz razvoj zelene energije, zelene ekonomije, ekologije i sl. padaju na ispitu vjerodostojnosti ukoliko nemamo istinski osviještene političare koji horizontalno i vertikalno kroje strategiju zelenog lokalnog razvoja, ali ne samo na deklarativnoj i promidžbenoj razini. To moraju biti istinski znalci koji brinu o zdravoj budućnosti svojih naraštaja, onih kojima trebamo ostaviti planet za nastavak života, a ne da su to častohlepni vođe koji gledaju u Zemlji veliki rudnik profita radi čega joj zadaju ubojite udarce. Prerano je očekivati da stanovnici Zemlje imaju B varijantu za početak novog života na Marsu!

Piše:Sanja Bosnić