Umag:Umjesto odlagališta građevinskog otpada na Valdematu je razgrabljena državna plodna zemlja kroz godine

17.01.2021

Umag:Umjesto odlagališta građevinskog otpada na Valdematu je razgrabljena državna plodna zemlja kroz godine

Kakvu tajnu skriva Valdemat već desetak godina?

Umag je jedan od rijetkih ili možebitno jedini grad u Istri koji nema izgrađeno dvorište za odlaganje građevinskog otpada i sagrađeno reciklažno postrojenje građevinskog otpada. Zato već godinama u okolnim šumarcima i na proplancima Umaga niču nepregledne hrpetine smeća, pretežito građevinskog otpada. O tome su u više navrata pisali razni mediji zgroženi potresnim svjedočanstvima o divljim odlagalištima, narušenoj prirodnoj ravnoteži i nemjerljivoj šteti u prirodi. Najkatastrofalnije izgleda blizina područja Valdemat, obuhvata predviđenog u PPUG Umaga za izgradnju odlagališta inertnog građevinskog otpada i reciklažnog postrojenja. Ali zašto Grad Umag , tzv. „Smart city – Green city“ još uvijek nije priveo svrsi namijenjenu površinu, nikada nije na vijećnička pitanja precizno odgovoreno. Što se događa na tom obuhvatu skrivenom od pogleda na periferiji grada, pokušat ćemo pojasniti kroz rekonstruiranje činjenica.

Gradonačelnik prozvao Državu kao krivca za divlja odlagališta

Nakon što je prvi put, 2018. godine otkrivena hrpetinama sablasno razbacanog smeća u blizini doline Valdemata gradonačelnik Grada Umaga Vili Bassanese je u javnosti izjavio da se nije pristupilo gradnji odlagališta građevinskog otpada i postrojenja za reciklažu tog otpada na području Valdemata, prema prostornom planu jer s Državom nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, a upravo je Država u vlasništvu većeg dijela čestica u Valdematu. Pri tom je istaknuo da je Grad Umag već osigurao svu potrebnu dokumentaciju i financijska sredstva za izgradnju odlagališta i reciklažnog postrojenja. Glede nastale štete u prirodi, konstatirao je da komunalni redari Umaga brinu o nezakonitom odlaganju smeća na gradskim nekretninama, ali ne i onima u vlasništvu države, a u ovom se slučaju smeće bacalo na državne parcele u okolici Umaga! No bilo je i savjesnih koji su zbog nepostojanja legalnog odlagališta inertnog građevinskog otpada, građevinari i građani odvozili otpad na odlagališta u susjedni Novigrad i Poreč kao i druge legalne deponije na području Istre, prema preporuci gradonačelnika. No mnoga od tih odlagališta odbijala bi prihvat „umaškog smeća“ zbog svoje ograničene kapacitiranosti, pa je očito to bio jedan od razloga što su se mnogi odlučili za „prečac“, odnosno, besplatno zbrinjavanje/bacanje proizvedenog smeća po okolnim šumarcima Valdemata.

Otkriće! Ugovori za izgradnju komunalne infrastrukture u Valdematu nisu konzumirani!

Temom zagađenja okoliša i nerealiziranog projekta deponija građevinskog otpada Valdemata počeli su se baviti i gradski vijećnici. Tako su Ilirjana Croata Medur (HDZ) i Blaž Vidović (HDZ) u više navrata požurivali istragu i iznalaženje rješenja oko problema divljih odlagališta i gradnje deponija Valdemat. Nedugo potom desio se iznenađujući obrat u cijeloj priči u kojoj je otkriveno da je Bassanese širio neistinu vijećnicima i medijima prozivajući Državu da nisu riješeni imovinsko –pravni odnosi s Gradom. U jednom od svojih „prostrijeljnih“ nastupa prema gradonačelniku, vijećnik Daglas Korace (IDS) pojavio se za govornicom s Ugovorima o pravu građenja na području Valdemata, potpisanim između Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Grada Umaga, datiranim još 24. veljače 2012. godine! Koraca je objasnio vijećnicima da u njima piše kako Agencija ustupa pravo građenja Gradu Umagu na području Valdemata, i to pašnjak površine 28. 015 četvornih metara na rok od 10 godina za izgradnju komunalno servisne građevine - Postrojenja za reciklažu građevinskog materijala u skladu s pribavljenom lokacijskom dozvolom Grada, još iz 2010. godine (!!!), a u drugome ugovoru je AUDIO potisao ugovor s Gradom Umagom, 28. lipnja 2012. godine u kojem je također ustupio suvlasnički dio na oranici površine 39. 874 četvornih metra, radi izgradnje komunalno-servisne građevne - deponije neiskoristivog građevinskog materijala, također u skladu sa lokacijskom dozvolom Grada ishođenoj u istoj 2010.godini (!!!.). U potpisanim je ugovorima, u članku 8. pisalo ukoliko ne bude Grad Umag realizirao predmetni projekt u roku od tri godine Agencija će smatrat Ugovore nevažećima i po sili zakona ih raskinuti (ex lege). A upravo se to i desilo 2015. godine!!! Time je Grad Umag izgubio pravo građenja navednih komunalnih infrastruktura, prestale su važiti lokacijska i građevinska dozvola, drugim riječima trebalo je krenuti iz početka, a do tada „neka se građani snalaze“. Prezentirani ugovori su bili istinit dokaz, a ne Bassaneseova bubanja iz „političke kuharice“.

Uvidom u ugovore uslijedila izmotavanja

Koraca je mahao ugovorima pred vijećnicima zatraživši od Bassanesea pojašnjenje, radi čega nisu bile konzumirane odredbe ugovora i izgrađeno odlagalište i reciklažno postrojenje punih šest godina, usput tražeći pojašnjenje zašto je lagao i „prstom upirao“ u Državu optužujući je kao krivca za neriješene imovinsko -pravne odnose Države s Gradom Umagom, čime je po njegovoj definiciji Država bila debelo suodgovorna za nastalo onečišćenje šumaraka u okolici Valdemata te ostalih zelenih površina uz šumske i biciklističke staze. Kasnije se gradonačelnik izmotavao iznošenjem neprovjerenih razloga da je ugovor raskinut po sili zakona (ali što su poduzeli do 2015. godine?), jer je Grad očekivao primjenu novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom (srpanj, 2013.) kojim je bilo omogućeno drugačije projektno rješenje u Valdematu od onih na temelju kojih je bila izdana prva lokacijska dozvola, čime bi pojeftinila investicija pa je Grad Umag podnio prema Državi novi zahtjev za pravom građenja u izmjenjenim okolnostima i zakonskim rokovima. Ali time je opet samo potvrđeno zasipanje nebuloznim dokazima, jer od te famozne 2013. godine do 2018. godine u Gradu nisu ništa, ama baš ništa poduzeli i ubrzali postupak izgradnje, konstatirao je vijećnik Koraca, mišljenja da se Umag nema baš puno razloga kititi titulom: „Grad Umag - Green city – smart city“.

Tko je dozvolio kopanje i nestanak humusnog tla na državnom zemljištu i zašto?

U međuvremenu je nakon pristigle informacije jednog uglednog i dobro upućenog vijećnika u detalje zbivanja oko Valdemata otkriveno na tom području novo iznenađenje! Bazeni, veličine oko dva nogometna igrališta, raskopane plodne zemlje i do četiri metra dubine. Zašto se, i tko je kopao humusno tlo u vlasništvu Države, tko je izdao dozvolu (postoji Zakon koji to brani/nalaže), koliko je godina nestajala i kamo su se deponirale tisuće kubika te plodne zemlje? Je li ta operacija „ Krater“ bila unosan razlog da se ne krene u roku s izgradnjom odlagališta građevinskog otpada i reciklažnog postrojenja, ostaje zasad nejasno, ali za sumnjive radnje postoje državni službenici koji su plaćeni za upravljanje istragama.

Što se nakon svih otkrića dogodilo s Valdematom?

Na svojoj 114. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u Puli, u rujnu 2018., Vlada je donijela velike „novčane darove“ mnogim gradovima i općinama Istre za realizaciju projekata od strateške važnosti za daljnji rast i razvoj gradova i općina regije. Navedenim odlukama Vlade, Gradu Umagu ustupljen je niz nekretnina ( i tržnica), a između ostaloga, nekretnine na fantomskom Valdematu, opet za istu svrhu -izgradnje postrojenja za reciklažu građevinskog materijala i deponija neiskoristivog građevinskog materijala. Dakle, sada su Gradu pak darovane (zauvijek!) te nekretnine koje im je Država već bila ustupila 2012. godine na obuhvatu čestice od 6ha. Nakon primljenog dara iz Grada Umaga su, kao da nisu ništa naučili iz svoje prošlosti, pobjedonosno izjavili da će do 2020. izgraditi komunalnu infrastrukturu te otvoriti dugočekivani deponij za građevinski materijal na Valdematu. Ali opet nisu!!! I tako to traje, počevši od 2010. godine. Koronakriza može im biti apsurdan razlog izmotavanja, jer novaca je bilo za šetnicu kojom se devastira i betonira netaknuta umaška obala i gradi srednjoškolska zgrada još uvijek bez „dopusnice“ i nepoznatog usmjerenja. Bilo je novaca i za parkove i popločenje mramorom Nove obale koje je već krenulo, ali za ovaj strateški važan projekt deponije valjat će Umažanima još pričekati. Zašto? E pa sada, kao prvo, jer se Valdemat zbog raskopavanja pretvorio u veeeliko jezero i pitanje je kada će presušiti. Drugo, to Grad Umag ne priječi da odvoze i odlažu svoj građevinski otpad na suhi dio neuređenog prostora Valdemata, dok za iste potrebe stanovništva i građevinara očito ne mare. Osim toga, kotačići u dobro podmazanom mehanizmu rade punom parom na dekoraciji i parkovima grada koji su nadohvat oka pa izazivaju divljenje u kratkovidnim masama, a otpad je ipak samo smeće koje se može uvijek ukloniti s očišta, u okolne šumarke, graju…i tako vrtiti oko maloga prsta raju.

Piše:Sanja Bosnić