Uspješno „punjenje“ gradskog proračuna ili.......

03.06.2022

Uspješno „punjenje“ gradskog proračuna ili.......

Uspješno „punjenje“ gradskog proračuna ili.......

Gradsko vijeće Grada Umaga, u ponedjeljak 06.lipnja, razmatrati će izvješće o godišnjem izvršenju proračuna za 2021.godinu.Nećemo se posebno osvrtati i uspoređivati 2021. u odnosu na 2020. jer smatramo da su to financijske veličine koje nisu usporedive zbog izrazito nepovoljne proračunske pandemijske godine.

Sa aspekta „uspješnog“ upravljanja javnim novcem i gradskom imovinom, puno je zanimljivije uspoređivati porast proračunskih prihoda po raznim stavkama u trinaestogodišnjem razdoblju odnosno na početku razdoblja 2009. i na kraju, 2021.

Evo kako to izgleda:

 

 

 

2009 godina

2021 godina

INDEX

1

PRIHODI POSLOVANJA

117.709.873

164.101.332

139

2

PRIHODI OD PRODAJE NEF. IMOVI

    6.806.561

  30.221.021

444

 

 

124.516.524

194.322.353

156

 

 

61

Prihodi od poreza

   53.276.467

 54.808.989

102

611

Porez i prirez na dohodak

   34.647.565

 31.282.672

  90

613

Porez na imovinu

   16.727.358

 22.048.421

132

614

Porezi na robu i usluge

     1.901.543

   1.477.896

  78

 

 

Brojke ne lažu, zar ne ?

 

Namjerno smo usporedili izvršenje proračuna za 2009. godinu kada je započeo mandat gradonačelnika (lipanj mjesec) Vilija Bassanesea i ovu 2021.g., nakon 13 godina njegovog upravljanja gradom Umagom.

Vidljivo je, najviše su porasli prihodi od prodaje imovine što je osnovna karakteristika proračuna Grada Umaga od kada je Vili Bassanese gradonačelnik. Porasli su značajno i prihodi od poreza na imovinu, što je druga značajna karakteristika umaškog proračuna. U prihodima od imovine značajnu stavku predstavlja porez na promet nekretnina što je dugogodišnja tendencija. Puno se prodaje i kupuje nekretnina obzirom da smo turistička destinacija sa puno kuća za odmor i stanova za povremeno stanovanje.

Vidljivo je također, najslabiju točku proračunskih prihoda predstavljaju prihodi po osnovi poreza i prireza na dohodak. Tu se ne možemo pohvaliti. U gradu koji se „razvija i raste“, prihodi od poreza i prireza na dohodak padaju, odnosno, u 2021.g. ti su prihodi niži za oko 3 milijuna kuna od ostvarenih u 2009.

Istina, bilo je tu promjena zakonskih propisa koji su utjecali na rast ili pad tih poreznih prihoda, odnosno, mijenjao se način i metodologija prikazivanja i naplate poreza i prireza na dohodak.

Ipak, da propisi nisu najbitniji razlog većih prihoda poreza i prireza na dohodak u 2009. u odnosu na 2021. govore nam rezultati koje se ostvarile neke druge jedinice lokalne samouprave.

Nećemo se uspoređivati sa Rovinjom ili Porečom jer Umag je već neko vrijeme „izgubio utakmicu“ sa dva najrazvijenija grada u Istri.

Čini mi se, da je najbolje uspoređivati se sa općinom Medulin, koja nas je pretekla sa ostvarenim rezultatima u turističkom prometu a isto tako, spomenuta općina nas je pretekla i u relativnim odnosima ostvarenih poreznih prihoda po glavi stanovnika.

Općina Medulin je otprilike na 50% stanovnika (popis stanovništva 2011.) u odnosu na broj stanovnika grada Umaga.

U 2021.g. općina Medulin je ostvarila 22.010.326 kuna poreza i prireza na dohodak  što u odnosu na Umag (31.282.672 kn) iznosi 70 %.Usporedimo li iste porezne prihode u 2009. god., Medulin je ostvario 14.862.597 kuna što u odnosu na 34.647.565 kuna ostvarenih u Umagu u ono vrijeme predstavljalo 43%.

U proteklih 13 godina, općina Medulin je sa ostvarenih 43 % prihoda od poreza i prireza na dohodak u odnosu na Umag, poboljšala odnos na 70%.Tko se brže i bolje razvijao, Umag ili Medulin, nije teško zaključiti.

Nama najbliži grad Novigrad ima također značajno bolji rast proračunskih prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak. Sa cca 8 milijuna kuna ostvarenih u 2009. god. ostvaren je porast na cca 10 milijuna kuna u 2021.g. a to je oko 25%.

Usporedba kvalitete strukture proračunskih prihoda ali i rashoda, sa drugim sličnim JLS, trebala bi biti važna aktivnost jer bi time mogli prepoznati što je dobro a što nije dobro u procesu upravljanja u javnom sektoru.

 

Veliki radovi komunalne infrastrukture

 

U posljednjih nekoliko godina, kao građani Umaga, svjedočimo dolasku  inozemne građevinske operative u nisko i visoko gradnji, na našem području.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, postali smo dio slobodnog zajedničkog EU tržišta razmjene roba i usluga. Tvrtke sa sjedištem u ekonomski razvijenijim državama značajno su konkurentnije od naših domaćih tvrtki, sudeći prema objavljenoj javnoj nabavi Grada Umaga.

Kao primjer možemo uzeti slovenske tvrtke koje redovito daju najpovoljnije ponude za obavljanje radova na financijski najvećim i najznačajnijim projektima izgradnje komunalne infrastrukture Grada Umaga.

Ova pojava iziskuje jednu sveobuhvatnu analizu razloga zbog kojih su tvrtke koje posluju u gospodarstvu sa višim materijalnim troškovima i poslovnim rashodima za radnu snagu, konkurentnije od domaćih hrvatskih tvrtki.

Nije javni sektor taj koji treba samo „odriješiti kesu“ i plaćati formalno najbolje ponuđače radova. Njegova bi uloga trebala biti i šira a to je, stvarati uvjete, za jačanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki ako ne na EU tržištu, onda barem na domaćem.

Lako je biti „pametan“, slijediti proceduru javne nabave, izabirati najbolje ponuđače a ne pitati se, zbog kojeg je poslovnog ili nekog drugog razloga, inozemna tvrtka povoljnija od domaće i što javni sektor može poduzeti da se stanje promjeni.

 

Piše: Veljko Ivančić