Usporedba proračuna- gradovi Umag, Rovinj, Poreč i općina Medulin

18.05.2021

Usporedba proračuna- gradovi Umag, Rovinj, Poreč i općina Medulin

Umag vidno zaostaje

 Analizom proračuna gradova Umag, Rovinj, Poreč i općine Medulin te njihovom međusobnom usporedbom, došlo se do rezultata i odgovora na pitanje: da li je zaista proračun Grada Umaga, najučinkovitiji proračun po glavi stanovnika u Istri ?

Što uopće znači pojam učinkovitost ?

 Moglo bi se pojednostavljeno kazati da je pojam učinkovit sličan pojmu efikasan ali ekonomski gledano nije baš tako. Zbog nedostatka prostora neću se zadržavati na ekonomskom pokazatelju efikasnost u okviru ekonomske aktivnosti koja obuhvaća produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost.

Za proračune lokalne samouprave uostalom, kao i za državni proračun, važna je organiziranost i  sposobnost prihodovanja (prikupljanja) financijskih sredstava po raznim proračunskim izvorima prihoda i to bi mogli smatrati kao učinkovitost proračuna.

Gradonačelnik Umaga često rabi izraz učinkovit kada želi svome puku objasniti svoje uspješno upravljanje gradskim financijama.

Kako to izgleda u stvarnosti može se uočiti uspoređujući proračun grada Umaga po pojedinim proračunskim prihodima sa gradovima Rovinj, Poreč i općinom Medulin.

 Zašto sam za usporedbu izabrao ove gradove i općinu ?

 Po ostvarenom turističkom prometu ova tri grada i općina su najprepoznatljiviji u Istri s time da je Umag na četvrtom mjestu. Ispred njega su ne samo Poreč i Rovinj već i Medulin. Taj odnos proračunske „snage“ može se najbolje uočiti iz njihovih proračuna.

 Struktura proračunskih prihoda

 Proračun je složen i obiman financijski dokument svake lokalne samouprave i detaljna analiza nije moguća bez više ispisanih stranica pa smo nužno, zbog nedostatka prostora, prinuđeni pojednostaviti prikaz financijskih pokazatelja.

Kada se rade usporedbe poput „učinkovitosti“ proračuna, treba uzeti u obzir da su navedeni gradovi i općina, različiti ne samo po svojoj prostornoj veličini već i broju stanovnika. Stoga je realnije  stavke proračuna prikazati ne samo u apsolutnim iznosima već ih treba promatrati i u relativnim iznosima odnosno pokazateljima.

 Posebno je važan pokazatelj rasta ili pada određenih proračunskih prihoda promatranih kroz duže vremensko razdoblje.

Grad Umag prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011.godine brojao je 13.467 stanovnika pa ćemo za usporedbu s njime upotrijebiti bazni indeks 100, Rovinj je imao  14.294 stanovnika odnosno indeks 106, Poreč 16.694 stanovnika i indeks 124 a Medulin 6.481 stanovnika i indeks 48.

Zbog nemogućnosti da uspoređujem sve proračunske prihode odlučio sam se prikazati odnose u proračunima navedenih lokalnih samouprava za najvažniji odnosno najkvalitetniji proračunski prihod,  a to je konto 611, Porez i prirez  na dohodak, koji najbolje prikazuje snagu gospodarstva na području određenog grada i općine jer se prikuplja iz plaća zaposlenih.

One lokalne samouprave koje imaju visoku stopu zaposlenosti, imaju i dobre pokazatelje ostvarenog poreza i prireza na dohodak što potvrđuje značajnu gospodarsku i ekonomsku aktivnosti koja se odvija na njihovom području. No međutim, treba imati u vidu da se porez i prirez na dohodak ubire i od plaća zaposlenih u javnom sektoru što također utječe na visinu te vrste proračunskih prihoda ovisno o tome da li su rashodi javnog sektora više ili manje zastupljeni a time i opterećujući za javne financije. Visoki rashodi javnog sektora stvaraju dijelom, iskrivljenu sliku snage gospodarstva, zaposlenosti i prihoda od poreza i prireza na dohodak. O tome će biti više govora u analizi rashoda javnog sektora i usporedbi sa drugim gradovima na području Istre.

 Razdoblje koje sam uzeo u razmatranje za ovu kratku analizu je 2013 - 2019 godina. Tih 7 godina, obradio sam s ciljem, da se bolje uoči pozitivna ili negativna tendencija kretanja proračunskih prihoda. Godine 2020. i 2021. nisam uzeo u razmatranje zbog covida-19 (iako nije pogrešno, zasebno, analizirati sposobnost javnog i gospodarskog sektora da „izdrži“ u vremenu izrazite krize) a te dvije godine nisam uzeo u obzir i zbog promijenjenog načina prikazivanja i uplata sredstava iz državnog proračuna za decentralizirane funkcije u školstvu i za vatrogastvo.

 Što nam govore pokazatelji o ostvarenom  proračunskom prihodu od poreza i prireza na dohodak ?

U tabeli su prikazani prihodi po osnovi poreza i prireza na dohodak podijeljeni na dva vremenska razdoblja, 2013-2016 i 2017-2019, što je omogućilo usporedbu prosječnog rasta ili pada te vrste prihoda među gradovima Umag, Rovinj, Poreč i općine Medulin, te zaključak, koja je od ovih lokalnih samouprava bila najuspješnija kada je u pitanju punjenje proračuna po toj osnovi.

 

Tabela – Pregled ostvarenih prihoda od poreza i prireza na dohodak

Gradovi i općina

Umag

Rovinj

Poreč

Medulin

 

Period 2013-2016  

        Index

Broj stanovnika

        Index

 

114.407.688

     100

   13.467

      100

 

163.418.719

       143

     14.294

       106

 

147.233.474

       129

     16.694

        124

 

68.725.027

        60  

      6.481

        48

Ostvareno per capita u 4 godine

     8.495

     11.433

       8.818

    10.604

 

Period 2017-2019    

          Index

 

 

 

 86.270.160

        100

 

129.386.044

        150

 

132.394.995

        153

 

58.831.605

       68

Ostvareno per capita u 3 godine

      6.406

      9.051

    7.929

   9.078

Prosječno per capita godišnje 2013-2016

2017-2019

 

Porast prosječnog prihoda per capita

 

     

       2.123

       2.135

 

 

       0,6 %

 

    

      2.858

      3.,017

 

 

        5,6%

 

 

      2.204

      2.643

 

 

       19,9%

 

  

      2.651

      3.026

 

 

      14,4%

                                               

OBRAZLOŽENJE: Iz prikazane gornje tabele vidljivo je da gradovi Rovinj i Poreč u apsolutnom iznosu, značajno premašuju ostvareni iznos prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak u odnosu na Umag. Ta razlika je još značajnija kada se navedeni prihodi stave u odnos sa brojem stanovnika u tim gradovima. „Mala“ općina Medulin sa 6.481 stanovnika i nije baš tako mala ako se analiziraju ostvareni proračunski prihodi po osnovi poreza i prireza na dohodak.

Nažalost, Grad Umag, po svim „unakrsnim“ prikazanim pokazateljima ima slabije rezultate ostvarenih proračunskih prihoda od poreza i prireza na dohodak u odnosu na ostale 3 jedinice lokalne samouprave. Posebno zabrinjava, tendencija stagnacije, 0,6 %, navedenih prihoda u razdoblju 2017-2019 prema razdoblju 2013-2016.Za razliku od Umaga, grad Rovinj ima porast od 5,6 % na i onako visok prosjek po glavi stanovnika a Poreč čak 19,9 % porast u razdoblju 2017-2019 u odnosu na razdoblje 2013-2016.Općina Medulin ima porast od 14,4% 2.razdoblja u odnosu na 1. Usuđujem se reći, proračunski gledano, općina Medulin apsolutno ispunjava uvjete da postane grad a po svim proračunskim pokazateljima možemo je ocijeniti visokom ocjenom.

Kada se pogledaju prihodi od prodaje nefinancijske imovine, Medulin vrlo malo prodaje svoje imovine za potrebe punjenja proračuna a Umag najviše.

 Rashodi za zaposlene u javnom sektoru gradova Umag, Rovinj i Poreč

 Analiza rashoda za zaposlene u javnom sektoru (gradska administracija, vrtići, učilište, muzej, sportska ustanova, dom za odrasle i dr.) govori u prilog tvrdnje koja se može čuti sa raznih strana da je javni sektor grada Umaga skup, rastrošan, neracionalan i da znatno opterećuje gradske financije.

Posebno je to uočljivo kada se javni sektor uspoređuje sa ostala dva slična grada u Istri, Rovinjom i Porečom. Nakon što se zbroje ukupni rashodi javnog sektora za razdoblje od 2009 do 2019 godine, vidljiva je razlika od 100-tinjak i više milijuna kuna koji su potrošeni na skupi aparat javnih usluga u Gradu Umagu.

Grad Umag rashode svog javnog sektora ne uspijeva pokriti sa iznosom prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak ,za razliku od Rovinja i Poreča koji to ne samo uspijevaju već im ostaje značajna razlika za pokrivanje drugih rashoda. Kada se ima jedna tako značajna rashodovna stavka kao što su rashodi za zaposlene i koja dugi niz godina opterećuje proračunske prihode, to ima jaki utjecaj na razvojni potencijal grada.

„Grad koji se razvija i raste“ je propagandna politička poruka i ne odgovara realnim, dokazivim, pokazateljima uspješnog upravljanja Gradom Umagom.

O rashodima za zaposlene kao i o drugim rashodima Grada Umaga u narednom članku.

Tiramola - portal otvoren za različita razmišljanja i stavove

Zaključujem na kraju da je portal Tiramola, otvoren za sve one koji žele i namjeravaju nekim svojim analizama proračuna Grada Umaga, iznijeti svoju ocjenu uspješnosti odnosno učinkovitosti proračuna našega grada, koja ne mora nužno, poklapati se sa analizom i ocjenom, koju sam osobno iznio u ovom kratkom komentaru.

Kada bi Grad Umag imao svoju razvojno-plansko-analitičku službu (agencija Razum to nije), mogli bi analizirati, pisati i objašnjavati politiku gradskih financija a ujedno i dati ocjenu uspješnog ili manje uspješnog upravljanja javnim politikama na našem području.

Svaka rasprava, neslaganje ili polemika o važnim pitanjima Grada, bolje su od samovolje pojedinca ili autokratskog odlučivanja jednog čovjeka koji donosi, za život važne odluke dok „narod šuti“.

 Piše: Veljko Ivančić

Izvori podataka: Proračuni gradova Umag, Rovinj, Poreč i općine Medulin za razdoblje 2009. - 2019.

 

Capture