Zajednica ponuditelja iz Kopra izabrana za gradnju rotora kod IKB-a!

26.09.2021

Zajednica ponuditelja iz Kopra izabrana za gradnju rotora kod IKB-a!

Zajednica ponuditelja iz Kopra izabrana za gradnju rotora kod IKB-a!

Kao što je poznato, ove će se jeseni i zime graditi rotor na raskrižju ulica E.Miloš, E.Pascali i Trgovačke.

Veliki je to komunalni zahvat sa puno radova premještanja komunalne infrastrukture. Više će se toga raditi pod zemljom nego nad zemljom. Rotor će zahvatiti i dio sadašnjeg parka Pučkog učilišta o čemu smo već pisali.

Proveden je postupak javne nabave te izabran izvođač radova. Najbolju ponudu je dala Zajednica ponuditelja CPK d.d. i Grafist d.o.o., obje tvrtke iz Kopra.

Grad Umag kao javni naručitelj dužan je pridržavati se odredbi Zakona o javnoj nabavi koji u sebi sadrži i regulativu EU prema kojoj se ne može diskriminirati niti jedan ponuđač koji se javio na natječaj bez obzira iz koje države EU dolazi.

Cesta d.o.o. iz Pule nije uspjela u ovom javnom natječaju. Slovenci su bili jeftiniji a Zakon o javnoj nabavi određuje da je najbolji ponuđač onaj tko ponudi nižu cijenu.

Djeluje mi, kao da je prošla „era“ ekskluzive koju je imala tvrtka Cesta d.o.o. za izvođenje radova na području Grada Umaga. Ništa više nije kao prije.

Činjenica je, tvrtka Grafist, polako ali sigurno, preuzima poziciju koju je do nedavno imala pulska Cesta.

Grafist je dosad obavio radove na infrastrukturi poduzetničke zone u Ungariji u vrijednosti od 2.802.709 kn, izgradnja komunalne infrastrukture Ungarija 7.228.539 kn, uređenje prometnica na području Umaga u iznosu od 2.200.589 kn, izgradnja prometnica u Špinelu u iznosu od 2.344.405 kn, izgradnja pješačko-biciklističke šetnice Špina-Sv.Pelegrin u iznosu od 1.697.970 kn, rekonstrukcija vodovodne mreže u Špini za Istarski vodovod, izgradnja deponije Valdemat u iznosu 4.727.320 kn i sada radovi na rotoru sa CPK u iznosu od 8.297.757 kn.

Od 2015.god. Grafist djeluje na području Umaga i redovito se javlja na natječaje koje objavljuje Grad Umag. Na nekim natječajima ne bude izabran a na drugim uspije pobijediti. U pravilu pobjeđuje na natječajima koji su raspisani za velike komunalne radove i visoke vrijednosti.

Ovom prilikom, za gradnju rotora, druga po redu najbolja ponuda Cesta d.o.o. Pula bila je viša za 69.276 kuna na ukupni iznos od 10.372.196 kuna s PDV koji je ponudila Zajednica ponuditelja iz Kopra.

 

Tko je i što, tvrtka Grafist ?

 

 Grafist je poznata, renomirana tvrtka sa sjedištem u Kopru. Imaju široko razgranato poslovanje u niskogradnji i visokogradnji, investitori su u apartmane a vlasnici su i marine u Izoli. Posljednjih godina bili su uključeni u razne velike poslove, sa lukom Koper i gradom Koper. Imaju manje od 50 zaposlenih pa za izvođenje radova koriste vanjske kooperantske firme. Npr. za izgradnju šetnice Špina-Sv.Pelegrin, tvrtka je djelomično koristila usluge kooperanta, tvrtke iz Krškog. Tvrtka ima odlične poslovne rezultate u Sloveniji a dobit je značajna, bez da idemo u pojedinosti. Poslovna ambicija Grafista seže dalje od Kopra pa su  tako krenuli na osvajanje hrvatskog tržišta gdje se Umag našao „prvi na meti“.

Većinski vlasnik je fizička osoba a manjinski vlasnici fizička osoba i pravna osoba.

 

Hrvatska filijala Grafista

 

Grafist d.o.o. iz Kopra ima svoju glavnu podružnicu sa sjedištem u Puli. Osnivanje inozemnih podružnica omogućeno je prema odredbi članka 7. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima. Inozemne podružnice nemaju pravnu osobnost pa njenim poslovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu , nego ta prava i obveze stječe njen osnivač, matična tvrtka.

Financijske rezultate poslovanja glavne podružnice Grafist u Puli mogli bi okarakterizirati kao „veliki promet a mala zarada“. Nije to specifičnost samo ove tvrtke već gotovo pravilo i za razne druge inozemne podružnice.

 

Uloga osnivanja inozemnih podružnica

 

Matične tvrtke u inozemstvu osnivanju svoje podružnice kada su im poslovni planovi trajno poslovanje u nekoj državi npr. u RH. Te podružnice su dužne voditi poslovne knjige prema poreznim i računovodstvenim pravilima RH.

Zbog toga se i nameće temeljno pitanje, koja je uloga osnivanja inozemnih podružnica bez pravne osobnosti ?  Što su poslovni ciljevi inozemnih podružnica i kako se vrednuju rezultati njihovog  poslovanja ? Kakvi su financijski rezultati tih podružnica odnosno što se prikazuje u njihovim financijskim izvještajima ?

Analizirao sam financijske rezultate poslovanja nekih inozemnih podružnica koje su osnovale matične tvrtke iz Slovenije sa sjedištem u Istri a koje posluju sa gradom Umagom.

Zajednički nazivnik tih podružnica je visoki ukupan prihod koji se mjeri u milijunima kuna, milijunski rashodi poslovanja i minimalna dobit tek toliko da ne bude zabilježen gubitak u poslovanju koji privlači pažnju.

Očito je, da su u pitanju transferne cijene između matične tvrtke i podružnice u oba smjera, cijena roba i usluga koje se uvoze na hrvatsko tržište i naplata prodane robe i usluga od javnog naručitelja. Netko bi mogao kazati da se u svom tom prelijevanju novca i dobiti, koristi, institut izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (bez obzira na porezni odbitak) ali je činjenica, da iz svega što poslovanje donosi inozemnim izvođačima radova na nekom projektu komunalne i druge infrastrukture, hrvatskoj državi ostaje vrlo malo ili ništa.

Kako drugačije protumačiti knjigovodstveno prikazani omjer između ukupnog prihoda, ukupnog rashoda i dobiti podružnice Grafist a to je: 100 : 99,98 : 0,02 ? Nije to samo rezultat poslovanja covidom opterećene 2020.god. Sličan rezultat ostvaren je i 2019.god. gdje je omjer bio  još gori 100 : 99,99 : 0,01.Takvi poslovni rezultati u kojima se ukupan prihod mjeri sa 10,20 i više milijuna kuna govori samo jedno, da poslovni računi hrvatskih filijala služe samo za financijski transfer prema matičnoj kući u Sloveniji a poslovanje se „na štimava“i uštimava na način da ne bude gubitka ali niti zarade zbog koje bi hrvatskoj državi trebalo platiti i nešto poreza na dobit.

 

Kako izgleda javna nabava u drugim gradovima Istre ?

 

Nekim slučajem, u pravilu najveće poslove dobivaju domaće tvrtke sa sjedištem u tim gradovima. Posebno se to može zapaziti u Puli i Labinu. U ta dva grada velike poslove dobivaju tvrtke sa domicilnim sjedištem. Rovinj i Poreč su šaroliki, ima domaćih i vanjskih tvrtki koji dobivaju posao na natječaju ali u nijednom gradu u Istri, slovenske tvrtke nisu dominantne kao što je to u Umagu.

 

Ključno pitanje ekonomsko-financijske opravdanosti ovakve javne nabave

 

Ima li smisla, da jedinice lokalne samouprave a tu je Grad Umag odličan primjer, „savršeno“ odradi proceduru raspisivanja javne nabave prema Zakonu o javnoj nabavi te izabere nominalno najbolju ponudu,  koja je 69.276 kuna jeftinija na iznos od 10.372.196 ukupnog troška za gradski proračun a obzirom da je riječ o slovenskoj tvrtci, u državni proračun ide samo iznos od oko 2.000.000 PDV-a, za hrvatsko zdravstveno i mirovinsko osiguranje ništa i poreza na dobit svega nekoliko stotina kuna, tek toliko da se „zamažu oči“.

Gdje je tu interes hrvatske države a Grad Umag uštedio tek 69.276 kuna na rotoru ili tek 14.680 kuna na Valdematu, iznos za koji je Splitska tvrtka dala skuplju ponudu od Grafista?

 

 

 

Rotor – puno novaca za ništa bolje prometno rješenje

 

Meni ovaj rotor koji će se graditi djeluje kao kapric gradonačelnika koji ima neki svoj interes da se gradi jer prometno, infrastrukturno, financijski i politički je promašena investicija. Neće će se poboljšati protočnost prometa u dvije jednosmjerne i jednoj dvosmjernoj ulici, “sve živo“ će se nepotrebno raskopati i premjestiti podzemna infrastruktura, izgubiti će se dio sadašnjeg parka a radovi će se financirati iz izvanrednih prihoda tj. od prodaje gradske imovine.

Novac koji će biti isplaćen slovenskim izvođačima radova biti će odliv proračunskih sredstava u drugu državu a matična država Hrvatska neće, osim PDV-a, imati nikakve druge koristi.

Građani Umaga, tokom jeseni i zime, biti će prometno „traumatizirani“ a neće niti učenicima u osnovnoj školi, zaposlenicima u IKB-u i Fini i drugdje, kao i drugim građanima, biti ugodno slušati, nekoliko mjeseci, buku sa gradilišta u neposrednoj blizini.

 

Sprječavanje korupcije i sukoba interesa

 

Najveći rizici korupcije su nepotrebna investicija koja nema vrijednosti za društvo i precijenjene potrebne količine radova.(Ministarstvo pravosuđa RH)

 

Piše: Veljko Ivančić